ALARM U ŽUPANIJSKOJ HITNOJ POMOĆI Odlazi 10 liječnika, Lulić: "Teško je kad vam svako malo odlazi trećina doktora"

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Goran Mratinović
Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije raspisao je više natječaja putem kojih traže liječnike. Kako nam je kazao ravnatelj županijskog Zavoda Luka Lulić, radi se o čak 14 natječaja! Objašnjava nam kako se dogodio 'egzodus' liječnika koji odlaze s naše hitne. No, nije prvi put, a nije ni neuobičajeno. 

„Ovo je situacija koja nam se događa dvaput godišnje. Tako nam odlazi dio liječnika jer su raspisane specijalizacije. Naime, bolnice dugo nisu raspisali specijalizacije, no to se sada dogodilo pa oni odlaze,“ kaže Lulić. 

HITNU I OBITELJSKU MEDICINU NITKO NIŠTA NE PITA 

Svaki put kada bolnice raspišu specijalizacije, liječnici koji rade u ordinacijama obiteljske medicine ili na hitnoj pomoći odlaze na specijalizacijsko usavršavanje. To je logičan slijed stvari i, naravno, njihovo pravo, no problem je u tome što kod raspisivanja ne postoji koordinacija s primarnom zdravstvenom zaštitom pa se nerijetko dogodi kako njihove službe ostaju bez više djelatnika istodobno. To se upravo dogodilo i Zavodu za hitnu medicinu DNŽ, odakle sada odlazi 10 liječnika. Lulić napominje kako se to neće dogoditi 'preko noći', no dogodit će se i trebalo je reagirati već sada. 

„Poznato je kako nema neke ujednačene i jedinstvene politike oko specijalizacije te kako ne postoji koordinacija s primarnom zdravstvenom zaštitom pa se, kao sada, dogodi da veliki broj liječnika u jednom trenutku odlazi. Iz predostrožnosti smo stoga raspisali veći broj natječaja kako bismo popunili ta mjesta,“ kaže Lulić.

ZASAD NIJE POPUNJENO NI POLA PRAZNIH MJESTA 

No, općepoznata je stvar kako se na natječaje u kojima se traži liječnici u Zavodu za hitnu medicinu DNŽ ili, primjerice, na Domu zdravlja, uglavnom javlja manji broj ljudi. Zna se dogoditi i da se na ponovljene natječaje koje raspisuje Dom zdravlja ne javi nitko. Stoga smo pitali Lulića koliko se zainteresiranih javilo na natječaj koji je raspisao Zavod. 

„Niti pola od onoga što tražimo. Na terenu postoji problem. U Zagrebu imate medicinski fakultet, liječnika koliko hoćete, a nama se nikada nije javio veći broj od onoga što tražimo. Dakle, tko se javi, on je primljen. Toliko o tome da se zapošljavaju ljudi po određenim pripadnostima,“ komentira Lulić.  

DOBRE PLAĆE, SUBVENCIJA STANARINE, ALI… 

Kako se radi o konstantnom i dugotrajnom problemu, Zavod za hitnu medicinu DNŽ je napravio ono što je u njegovoj moći kako bi posao liječnika u njihovom timu bio atraktivan. Rad na hitnoj pomoći dodatno se boduje za specijalizaciju, liječnicima se subvencioniraju i mjesečne stanarine, a i iznos mjesečne neto plaće je atraktivan – kreće se od 17 ili 18 tisuća pa do 20 tisuća kuna. 

No, interesa nema. Lulić stoga smatra kako bi trebalo uvesti dodatna pravila kako se ne bi događalo da hitna ostaje bez 10 liječnika, i da oni odlaze istovremeno.

„Razgovarali smo više puta, sa svim ministrima u proteklim sazivima, i predložili da se u Zakon uvede obveza rada po diplomiranju. Dakle, da jednu godinu oni rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije specijalizacije. Ne mora to nužno biti nekakav prisilni staž, ali se može urediti Pravilnikom o uvjetima specijalizacije da se takav rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bolje i više boduje,“ predlaže Lulić. 

 'NE VISIMO OPASNO'

Iako svi izazovi s kojima se Zavod za hitnu medicinu DNŽ sada susreće zvuči alarmantno, Lulić vjeruje kako će se nedostajuća radna mjesta popuniti i kako je ovo zapravo situacija koja se ponavlja. Specijalizacije još nisu započele, ali će cijeli proces vjerojatno biti realiziran kroz mjesec ili dva dana, kada Ministarstvo izda dekret, a specijalizanti potpišu ugovore. 

„Ne visimo opasno, no treba se nešto poduzeti. Na jugu se ovo često ponavlja, ali i u ostalim zavodima. Mi smo bazen mladih liječnika obiteljske medicine i naravno kad je specijalizacija gotova, uglavnom dobiju posao, kao i oni koji nisu ni dana radili nego, kako su diplomirali, tako su pošli na specijalističko usavršavanje,“ kaže Lulić koji smatra kako bi razliku među njima trebalo jasnije napraviti.

KAD NEMA DOVOLJNO LJUDI, KREĆE IMPROVIZACIJA 

Kad se govori o brojkama, u Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije radi 40 liječnika, od čega 10 sada odlazi. Dubrovačka hitna pomoć ima 10 liječnika, a odlazi ih troje. 

„Sa sedam možemo raditi, ali 10 je optimalno. Plus ne zaboravimo da je tu i helikopterska služba koju onda morate pokrivati s ljudstvom koje je 'na knap',“ kaže Lulić. 

Dubrovačka hitna pomoć trenutno ima 10 timova T1 koje čine doktor medicine, medicinska sestra odnosno tehničar ili stručni prvostupnik te vozač. Po pet timova T1 je u Čilipima, Metkoviću, Pločama, Orebiću, Korčuli i Blatu. Janjina i Slano su ispostave s timovima T2 (medicinska sestra/tehničar i vozač, bez liječnika). 

„To je ljudstvo s kojim morate raspolagati kako biste mogli pružiti hitnu medicinsku pomoć tijekom 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a da pri tom satnica funkcionira, da se popuni fond sati, da se ne prelaze zakonski okviri od 40 radnih sati tjedno, da se mogu koristiti godišnji odmor. U suprotnom imate prekovremene sate, prekoračuje se normativ i sve to funkcionira dok ljudi mogu. Ali nitko ne može bez odmora raditi. Uostalom, inspekcija vas može kazniti,“ opisuje Lulić. 

Prema sadašnjim najavama, najviše bi liječnika trebalo otići s Blata na Korčuli, koja je u Hrvatskoj inače najudaljenija ispostava od prve bolnice. Od pet timova liječnika, trebali bi ostati na dva ili tri tima. „Popunilo bi se to nekako liječnicima obiteljske medicine, ali kad nemate svojih pet timova, to onda postaje improvizacija,“ govori Lulić. 

 „Ovo je način na koji opće i kliničke bolnice rješavaju svoje probleme. Kad svih pokupe, onda vas svi pitaju kako nema doktora koji će raditi na hitnoj pomoći. Nema ih jer na tržištu ne postoje. Nema tko raditi! A kad primarna zdravstvena zaštita stane, onda puno toga staje. Pa i obiteljska medicina je od ponedjeljka do petka. Hitna medicina 24 sata, sedam dana u tjednu, uključujući i otoke,“ kaže Lulić dodavši - teško je održavati sustav kad vam svako malo odlazi jedna trećina doktora medicine.

Iz tiskanog izdanja 

Popularni Članci