Očekuje se da će Europska komisija Parlamentu uskoro predstaviti prijedlog nove Uredbe o ambalažnom otpadu te će nakon toga započeti formalni postupak usuglašavanja kroz nadležne Odbore.

Međutim, do donošenja novih pravila može proći i do tri godine, rečeno je na online prezentaciji u organizaciji HGK koju je jučer održala predstavnica Europske komisije iz Opće uprave za okoliš Nataša Kačić-Bartulović, a piše Poslovni. 

”S obzirom na činjenicu da se iduće godine održavaju izbori za Europski parlament, čuli smo da postoji težnja da se prije izbora donesu nova pravila, ali i da izbori mogu dovesti do usporavanja tako da se aktivnosti nastave u novom sazivu. To bi načelno prolongiralo donošenje Uredbe na razdoblje od oko tri i pol godine.

Zbog kompleksnosti nove teme i velikih ciljeva koji se stavljaju pred industriju i ostale sektore, duža opcija čini se mnogima izglednija”, kazala je Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

U postupku postupnog prijelaza na održive proizvode u EU, dok s jedne strane jačaju prava potrošača kroz “pravo na popravak”, paralelno se “kroje” nova pravila za upravljanje otpadom u EU. Oko 35% ambalažnog otpada – gotovo 30 milijuna tona – 2022. je otišlo na odlagalište, spaljeno ili završilo u okolišu.

Komisija se poziva na prelazak na razgradivu i kompostirajuću bioplastiku, s naglascima na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom zbog poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području. Tako prijedlog zahtijeva da svaka država-članica postupno smanjuje količinu nastalog ambalažnog otpada po stanovniku u odnosu na količinu iz 2018 – za 5% do 2030., za 10 do 2035. te za 15% do 2040.

Do kraja 2025. 65% cjelokupnog ambalažnog otpada trebalo bi se reciklirati, uključujući 50% plastike, 50% aluminija, 70% stakla i 75% papira i kartona. O predloženim pravilima vode se burne rasprave – neke zemlje zahtijevaju fleksibilnije rokove, druge žele veće ciljeve recikliranja, ponovne upotrebe i ponovnog punjenja.

Da su povučene “borbene linije” za navedenu Uredbu pokazala je i recentna rasprava ministara zaštite okoliša na kojoj su pojedini naglasili da će ovaj prijedlog potkopati postojeće nacionalne sustave recikliranja.

Pokazuje se da je konačni sadržaj Uredbe od vitalnog značaja i za buduće poslovanje hrvatskih tvrtki, a kako se ocjenjuje da su predložena pravila potencijalna prijetnja poslovanju, u HGK rade na osnivanju Radne skupine za pripremu stajališta za Bruxelles.

Primjerice, sadašnji prijedlog značio bi strože obveze za proizvođače i korisnike ambalaže kad je posrijedi pronalazak alternativnih rješenja za ponovno korištenje ambalaže, kao i korištenje reciklata u ambalaži. Za ugostitelje to znači da u svom prostoru neće smjeti koristiti jednokratnu ambalažu za hranu i piće kao ni za začine, konzerviranu hranu i umake, vrhnje za kavu.

Također, hoteli neće smjeti koristiti minijaturnu ambalažu za jednokratnu upotrebu (npr. šamponi). Sporno je i proširenje povratne naknade, pa se postavlja pitanje gdje će se to odvijati budući da su trgovine i sada u problemu zbog prikupljanja boca.Tvrtke smatraju da nije potrebno ograničavati upotrebu ambalaža ako su potpuno reciklabilne.