Projekt ima za cilj uvesti inovativne mjere za praćenje i nadoknađivanje emisija CO2 kroz učinkovitu prekograničnu suradnju i nacionalnu provedbu. Program izravno uključuje poljoprivredni sektor, potičući ga na usvajanje održivih poljoprivrednih praksi i povezivanje s industrijskim i uslužnim tvrtkama kako bi se osigurao početak dobrovoljnog tržišta ugljičnih kredita, uz dobitke i s ekonomskog i ekološkog stajališta.

Konferenciji je prisustvovao državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, koji je između ostalog izdvojio: „Stav Europske unije je da ukoliko se sada ne napravi nagli zaokret, u sljedećem desetljeću će život globalno postati neodrživ. Setom mjera podupirat će se brojni sektori u tranziciji prema zelenom. Nikad više sredstava nije bilo dostupno za podupiranje kako javnog tako i privatnog sektora – do sada smo imali 10,7, a sada preko 25 mlrd eura od čega veliki dio sredstava ide u zeleno.“ Hrvatska ima dobar udio obnovljivih izvora energije, no kod recikliranja otpada smo ispod prosjeka EU. „U emisiji stakleničkih plinova smo u prosjeku EU, a plan nam je da do 2030. godine budemo na 65%“.

Kao predstavnik glavnog partnera talijanske Regionalne agencije za prevenciju, okoliš i energiju Emilia Romagna (ARPEAE), konferenciji je nazočio projekt menadžer Antonio Cinti koji je u svom izlaganju pojasnio srž same pilot aktivnosti, odnosno funkcioniranja dobrovoljnog tržišta ugljika, temeljenog na poljoprivrednom sektoru: “Poljoprivrednici eksperimentiraju o mogućnostima dobivanja ugljičnih kredita na temelju zarobljavanja CO2. S obzirom da još uvijek nema zakonskih mogućnosti za ostvarivanje ovakvih prava, napravili smo jedini takav projekt u svijetu u sektoru poljoprivrede. Jako je važno raditi na smanjenju proizvodnje CO2, s obzirom na stanje klimatskih promjena. Cilj nam je stvoriti sistem koji sam sebe održava u poljoprivrednom i ekonomskom smislu. Na taj bi način poljoprivrednici dobili još jedan dodatni izvor prihoda. Tvrtke bi dobile novi alat za povećanje dodatne vrijednosti vlastite proizvodnje, ali i marketinške vrijednosti. Na kraju dolazimo do zatvorenog ciklusa u kojem su svi zadovoljni“.

Iz svega navedenog se zaključuje kako inovativni sistem zarobljavanja CO2 doprinosi ostvarenju EU ciljeva o klimatskoj neutralnosti. Dubrovačko-neretvansku županiju kao projektnog partnera i člana nacionalnog projektnog konzorcija na konferenciji su zastupali Čedo Vučković, voditelj projekta, Marijana Marlais, administrativna referentica projekta i Petar Maleta kao predstavnik Regionalne agencije DUNEA. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao pilot područje ovog projekta odabrana je dolina Neretve. Na parcelama dvadeset i četiri poljoprivrednika vrše se kontinuirana istraživanja sekvestracije CO2, koji će se daljnjim preračunavanjem u jedinice ugljičnih kredita, ekvivalentom 1 tona – 1 kredit, nuditi na tržištu ugljika.

Projekt Green Economy – GECO2 provodi se u sklopu programa INTERREG V-A CBC Italija-Hrvatska 2014. – 2020. u području Sigurnosti i otpornosti. Ukupna vrijednost projekta iznosi 18.420.353,00 kuna, dok je proračun Dubrovačko-neretvanske županije 2.063.382,00 kuna.

Partneri na projektu su:

– Internacionalni Centar za napredne Mediteranske agronomske studije –  Mediteranski agronomski studij Bari (IT)

– Regija Molise (IT)

– Regija Marche (IT)

– Legacoop Romagna (IT)

– Dubrovačko-neretvanska županija (HR)

– Javna ustanova Rera S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ

– Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (HR)

Projekt se provodi od 01.01.2019. do 31.05.2022.