JESTE LI ZNALI Kako su Barcelona, Berlin, Manchester ili Split dobili ime

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Split
Berlin, München, York, Manchester, Dresden, Hamburg, Split, Pariz, Glasgow su nam jako poznati     gradovi, ali malo nas zna zašto se zovu tako kako se zovu. Za najveći broj naziva postoji etimološko objašnjenje.

Barcelona

Jedan od najljepših gradova svijeta, ime tako duguje ocu čuvenog Hanibala, generalu Kartage Hamilkaru koji ga je osnovao. Njihovo je obiteljsko ime Barka, a što u prijevodu znači munja.

Berlin

Iako je uvriježeno mišljenje kako ime Berlin dolazi od njemačke riječi  Bar, što znači medvjed, a koji je i simbol grada, ime dolazi od staroalpskog  jezika i naziva za močvaru – “berl”.

Bukurešt

Naziv rumunjskog glavnog grada dolazi od riječi Bukura, legendarne ličnosti koja je, kaže legenda,bila princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, a možda i sve to u jednome. U rumunjskom jeziku, “bukurija” znači sreća.

Manchester

Rodni grad Uniteda se prvobitno zvao Mamucio i keltskog je porijekla. Današnji naziv dolazi od Mameceastre i složenica je od riječi “mamm” što znači “dojka” ili “brdo u obliku dojke”, i staroengleskog “ceastre, chester”, što označava rimski grad.

Liverpool

Mjesto u kojem je hram nogometa, Enfield Road, i jedna najvažnijih britanskih luka, ima također složeno ime od dvije riječi: staroengleske “lifer” što znači “debela, zgrušana voda” i “pool” - “bazen”. Ovo se odnosi na potok koji više ne postoji.

Stockholm

Veličanstvena švedska prijestolnica ime duguje kombinaciji riječi “stäk” što znači “zaljev” (ili, možda “stock” što znači “kolac”, “dići sidro”, “stup”, “motka”) i riječi “holm” što znači “otok”.

Oslo

Norveški glavni grad ime vjerojatno duguje staronorveškoj riječi “os” što znači “ušće”; ovo je najrealnija moguća etimologija s obzirom na lokaciju na kojoj se ovo mjesto nalazi.

Kopenhagen. Najveći grad Skandinavije doslovno u prijevodu znači “trgovačka luka”, od danske riječi “køber” – trgovac ili kupac, i “havn” – luka.

Istanbul

Nekada Carigrad, ime duguje turskoj inačici grčke fraze “eis tan polin” što znači “u grad”, kako su nekada govorili. Naime, Konstantinopolj je toliko iznad svih ostalih gradova na svijetu da su ga Grci jednostavno, kao i mi Dubrovnik, zvali Grad, odnosno “išli su u Grad”.

Hamburg

Najveća njemačka luka i jedna od najvećih na svijetu ime duguje kombinaciji riječi “hamma” što znači “but ” a u prenesenom značenju “savijenost, ugao”, što je referenca na njegovu lokaciju koja se nalazila na zavoju rijeke, druga i manje vjerojatna hipoteza kaže da dolazi od srednjonjemačka riječi “hamme” što znači “zatvoreni prostor pašnjaka”. Drugi dio imena, “burg”, znači “tvrđava, utvrđenje”.

Dresden

Najljepši grad istočne Njemačke je slavensko naselje iz srednjeg vijeka, a njegovo ime dolazi od starolužičkog “drežđany”, što znači “ljudi iz šume”. Na tom prostoru ima još dosta njemačkih mjesta čija su imena lužičkog porijekla.

Lübeck

Kraljica Hanse, nekada moćni trgovački grad a danas jedan od najljepših na svijetu. I on je, kao i Dresden, slavenskog porijekla, i prvobitno se zvao Ljubica. Kroz njega teče rijeka Trava.

Pariz

Grad svjetlosti se u antici zvao Lutecija Parisorum, a u kasnoj imperiji i Parisii. Bio je prvobitno utvrđeno naselje galskog plemena Pariza, koji su od njega napravili svoju prijestolnicu. Njihovo ime i danas živi u imenu jednog od najpoznatijih gradova svijeta.

Marseille

Francuska luka na jugu, iz koje je u svoje avanture krenuo grof Monte Kristo nekada se zvao Masilija i svoje ime najvjerojatnije duguje ligurijskoj riječi za proljeće – “mas”.

Bristol

Ime engleskog grada koji je u posljednjih dvadesetak godina postao sinonim dobre glazbe, odnosno trip-hopa, dolazi od staroengleskog naziva “Bricgstow” koji se potom transformirao u “Bridgestow”, a znači doslovno “okupljalište na mostu”.

Split

Porijeklo imena drugog najvećeg hrvatskog grada izvodi se od biljke brnistre koja oko njega raste u izobilju. Brnistra, ili latinski Spartium junceum, cvate najčešće u svibnju kada Dalmaciju "oboji" u prekrasne žute boje.

U srednjem vijeku naziva se i Spalatum, što je izvedenica od “spalato” i odnosi se na Dioklecijanovu palaču koja predstavlja srce ovog grada.

Munchen

Bavarska prijestolnica u svom korijenu ima riječ “mönch” što znači “monah”. Osnovali su ga benediktinci.

Firenca

Na latinskom Florencia, ime doslovno znači “cvjetanje”, od riječi “florens” koja je glagolski pridjev riječi “florere”. U međuvremenu se ustalio talijanski naziv Firenze.

Milano

Svjetska modna prijestolnica u antici se zvala Mediolanum, od galskih riječi “medios” što znači “između” i “lanu” što znači “ravnica”, zbog svoje lokacije u dolini rijeke Po. Ovo se poslije pretvorilo u Milano, a znači međuravnica.

York

Grad u kojem su rimski legionari Konstantina Velikog proglasili za imperatora nakon smrti njegovog oca, ime vuče od staroengleskog naziva “Eoforwic”, prije toga “Eborakon”, što je keltski naziv koji vjerojatno znači “imanje od drveta tise ”.

Glasgow

Dom dva najveća škotska nogometna kluba, Celtica i Rangersa, oko kojih je podijeljen praktično cijeli svijet , a ne samo ta zemlja gorštaka koja nedavno nije uspjela obnoviti svoju samostalnost.

Grad ime nosi po kombinaciji  riječi “gael” – zeleno, i “cau” – udolina, šupljina. Prema tome: zelena udolina.

Edinburgh.

Direktni konkurent spomenutog škotskog grada je prijestolnica ove zemlje koja se prvobitno nazivala “Din Eidyn”, što na keltskom znači “tvrđava na padini”. Kasnije je prvi element uklonjen, a dodan je staroengleski sufiks “-burgh”, što je opet značilo “tvrđava”. Grad Dunedin na Novom Zelandu je pokušaj obnove prvobitnog imena.

Podjednako su zanimljive i hipoteze imena nekih velikih gradova za koje ne možemo točno da utvrdimo etimologiju.

London

Latinsko ime glavnog grada kraljevstva, Londinium, obično se etimološki objašnjava kao “mjesto koje pripada čovjeku po imenu Londinos”, ali je ova teorija odbačena, niti jedno drugo objašnjenje nije dano.

Rim

Vječni grad se na latinskom zove Roma, što je moguća izvedenica od etrurske riječi “Rumon”, starog imena rijeke Tibar.

Popularni Članci