Radionicu su održale Emanuela Raguž, prvostupnica fizioterapije, Bobath terapeutkinja s kolegicom iz Čapljine Antonelom Šimović, magistrom fizioterapije, Bobath i Schroth terapeutkinjom.

Što je to baby handling i kome je namijenjen?

Baby handling je pravilno rukovanje u svim aktivnostima sa djetetom, podizanje, spuštanje, presvlačenje, hranjenje, držanje i nošenje. 

Termin se razvio 40-tih godina prošlog stoljeća u sklopu tretmana neurorizične djece prema danas jednoj od najraširenijih metoda neurorazvojne habilitacije- Bobath koncepta.

Posebno je važan za neurorizičnu djecu, ali vrlo je važno da i roditelji zdrave djece znaju kako ispravno postupati s bebom. 

Zašto je važan baby handling?

Važan je za motorički i cjelokupni razvoj djeteta. 

Pravilnim provođenjem baby handlinga zapravo šaljemo djetetovom mozgu informacije pravilnog pokreta. To bebin mozak pamti i jednog kada kad beba bude spremna samostalno napraviti te pokrete, imati će informaciju u mozgu kako ga pravilno izvesti.

Stalnim i pravilnim provođenjem baby handling-a izbjegavamo patološke pokrete, i samim time pozitivno utječe na daljnji motorički razvoj djeteta. 

Što je Bobath koncept? 

Bobath je koncept koji su razvili fizioterapeutkinja Berta Bobath i njen suprug dr. Karl, neurolog, 40-tih godina prošlog stoljeća u Engleskoj. To je interdisciplinarni pristup gdje se kroz procjenu, tretman i vođenje omogućava osobi sudjelovanje u aktivnostima svakodnevnog života, a aktivnost djeteta kao što znamo je igra, kod veće djece to uključuje i oblačenje, hranjenje, pisanje…

Tehnika se bazira na normalnom razvoju djeteta i nastoji oponašati normalan razvoj. Sprečavanjem abnormalnih uzoraka držanja i kretanja, te istovremenom facilitacijom automatskih posturalnih reakcija smanjujemo abnormalan tonus i omogućavamo djetetu raznolikost senzo-motornog iskustva u funkcionalnim i cilju usmjerenim reakcijama.

Bobath koncept namijenjen je neurorizičnoj dojenčadi, nedonoščadi i djeci koja imaju poteškoća u neuro-motornom razvoju, kao što su kašnjenje u usvajanju posturalnih reakcija, asimetrija držanja i pokretanja, poremećaj u raspodjeli mišićnog tonusa (hipotonija, hipertonija i distonija), poremećaj balansa i koordinacije.

"Ono čime se najčešće susrećem u svome poslu je kašnjenje u usvajanju posturalnih reakcija, izazvano poremećajem mišićnog tonusa kao što su hipotonija ili hipertonija, u nekim i distonija (kombinacija prva dva), pa sve do raznoraznih sindroma sa težim oštećenima. Naglasila bih važnost rane intervencije jer što se prije krene više se može napraviti. Puno je lakše učiti pravilan pokret nego ispravljati krivi. Zato je potrebno provoditi baby handling od prvog dana bebinog života, jer kako sam već rekla, time šaljemo djetetovom mozgu informacije pravilnog pokreta", ističe Raguž. 

Rizične i održavane trudnoće, prerano rođena djeca, različita stanja tijekom poroda i neposredno nakon poroda, kao što su asfiksija i hipoksija, krvarenje u mozgu i slično rizici su koji često uzrokuju razvojne teškoće i zahtijevaju ranu intervenciju.

"Preporučila bih svim roditeljima da prate normalan razvoj i promatraju svoje dijete, a ako bilo što primijete, kao npr. da je dijete prečvrsto ili premlohavo, da drži glavicu stalno na jednu stranu, koristi samo jednu stranu tijela, ne voli biti u potrbušnom položaju ili se izvija… bilo što od navedenog je alarm za intervenciju. Nikako čekati i misliti da će „nadoći“, upozorava fizioterapeutkinja.

Osim toga, određeni broj djece koja dolaze na terapije nema nikakvih odstupanja u razvoju jer je terapija je odlična za posve zdravu djecu čiji roditelji jednostavno žele znati više.