test

Znanstvenici promijenili mišljenje o lijeku kojeg često koristimo: ‘Rizik od ozbiljnih nuspojava je ogroman‘

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Pixabay.com
Godinama (ili čak desetljećima) aspirin se smatrao jednim od najučinkovitijih lijekova u prevenciji srčanog ili moždanog udara.

Aspirin, čiji je ključni sastojak acetilsalicinska kiselina, koriste milijuni ljudi diljem svijeta. Blagi je analgetik, snižava temperaturu te ga se koristi čak i u trenucima mamurluka, a već dugo čitamo tekstove o tomu kako je sjajan za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i stanja poput srčanog udara. No, čini se da to ipak nije tako.

Kako piše ugledni New York Times, liječnici više ne bi trebali rutinski propisivati aspirin ljudima koji su u riziku od takvih oboljenja. Štoviše, američki stručnjaci ustanovili su da postoji značajan rizik od ozbiljnih nuspojava koji je veći od moguće koristi od lijeka kojeg se donedavno smatralo jeftinim "oružjem" za borbu protiv srčanih oboljenja, prenosi Jutarnji

Panel američkih stručnjaka također smatra kako bi valjalo razmotriti mogućnost da se ukine davanje aspirina pacijentima koji imaju rizik od raka debelog crijeva, dok se donedavno smatralo kako upravo taj lijek značajno smanjuje mogućnost pojave tog opakog karcinoma. Dakako, rekli su, potrebna su dodatna istraživanja.

Kako navodi list, preporuka da se aspirin uzima preventivno vrijedi za osobe mlađe od 60 godina koje dosad nisu doživjele srčani udar te kojima ovaj blagi analgetik može pomoći. No, svi stariji ne bi ga trebali preventivno uzimati, čak i u malim dozama, osim ako je njihov organizam već naučen na taj lijek ili su preboljeli infarkt. Pod malom dozom podrazumijeva se uzimanje 81 do 100 miligrama aspirina. Američki stručnjaci preporučuju da se u svakom slučaju pacijenti konzultiraju sa svojim liječnicima ili ljekarnicima.

Nije ovo pretjerana novost, pojedini stručnjaci godinama upozoravaju kako bi aspirin, uz sve koristi koje donosi, mogao nanijeti i štetu ljudskom organizmu. Naime, poznato je da taj lijek razrjeđuje krv. To je korisno kod stanja poput srčanih oboljenja, začepljenja žila ili kao prevencija moždanog udara, no istovremeno može dovesti do krvarenja u probavnom traktu ili mozgu, a ta opasnost raste s godinama života.

- Ne možemo jasno reći da bi svatko tko je u stanju povećanog rizika od infarkta ili srčanih oboljenja trebao uzimati aspirin. Moramo biti pametniji i vidjeti postoje li bolje mogućnosti prevencije takvih stanja - kazao je za NY Times dr. Chien-Wen Tseng iz radne skupine koja je utemeljena kako bi se proučila ova tematika.

Njihova dosadašnja istraživanja otkrila su jasnu vezu između krvarenja i redovite uporabe ovog lijeka.

- Naravno, svima preporučujemo da se, prije nego što prestanu s uporabom aspirina, konzultiraju sa svojim liječnikom, naročito onima koji su već imali srčani udar - dodao je.

U radnoj skupini sudjeluje 16 medicinskih stručnjaka čije je područje djelovanja prevencija bolesti, a njihov rad nadzire i odobrava federalna Agencija za zdravstvena istraživanja i kvalitetu. Njihove preporuke uvažavane su diljem američkog zdravstvenog sustava. Stoga je vijest itekako bitna, jer bi mogla utjecati na desetke milijuna odraslih koji su trenutno visokorizični kada su srčana oboljenja u pitanju, a kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u SAD-u, čak i u vrijeme pandemije koronavirusa.

Popularni Članci