ISPOD STOLA: Prešutan dogovor RH i RS o gradnji HE Dubrovnik II?
Vijest da je Okružni sud u Banjoj Luci presudio da hidroelektrana “Dabar” ne ugrožava slijev rijeke Neretve na noge je podigla sve protivnike projekta “Gornji horizonti”, koji godinama upozoravaju na štetnost izgradnje hidrocentrala u jugoistočnoj Hercegovini. Na uzbunu tako zvone ekološke udruge i građanske inicijative, od kojih je najglasnija ona “Spasimo dolinu Neretve“, koja se i prije nekoliko godina različitim akcijama borila protiv famoznih “Gornjih horizonata”, koji nesumnjivo “kradu“ vodu iz rijeke, zbog čega bi pitoma i plodna dolina mogla postati slana pustinja.Ipak, službene državne institucije šute jer hrvatska strana nije zajedno s Federacijom BiH podnijela tužbu protiv “Gornjih horizonata” i HE Dabar, koja će nesumnjivo Neretvu i Bunu ostaviti bez vode.
Podsjetimo, federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je sudski spor kod Okružnog suda Banje Luke zbog poništenja rješenja, kojim se odobrava Studija utjecaja na okoliš projekta HE Dabar na slijevu rijeke Zalomke, koji se nalazi na teritoriju općina Bileće, Nevesinja i Berkovića u istočnoj Hercegovini. Riječ je o hidroelektrani projektirane snage 159,15 megavata, čiji je investitor poduzeće “Hidroelektrana Dabar” d.o.o. Odbacivanjem ove tužbe otklonjene su sve pravne prepreka za izgradnju hidroelektrane, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, koji će prema svim pokazateljima uništiti neretvansku dolinu s obje strane granice.
No, to previše ne zabrinjava Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, gdje kažu da su prihvaćeni argumenti da studija sadrži sve elemente procjene utjecaja na životnu sredinu te da hidroelektrana ne znači nikakvu opasnost za donji tok rijeke Neretve.
Iako je Vlada Federacije BiH argumentirano tvrdila da će izgradnja HE Dabar negativno utjecati na sljevove rijeka Buna i Neretva, banjolučki sud je odbacio kao neutemeljene ovakve tvrdnje te je dao zeleno svjetlo izgradnji HE Dabar, koja je već otprije označena pogubnom za biljni i životinjski svijet neretvanske delte.
- Sud smatra da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, tijekom procedure izdvajanja rješenja o odobravanju studije, uzelo u obzir sve primjedbe na nju te da su ispunjeni svi kriteriji po međunarodnim konvencijama - ističe se u priopćenju Vlade RS. S ovim se složio i Radivoje Bratić, direktor HE Dabar, koji kaže da je odluka suda pokazala ono što su stalno govorili, a to je da Hidroelektrana Dabar ne ugrožava životnu sredinu.
- Sigurni smo u ono što smo radili i na kraju smo ustrajali. Ako bude potrebno, i dalje ćemo se boriti za pravdu - rekao je Bratić, uputivši tako zlosutnu poruku Donjem Poneretlju, koje će, ako se ispune njegove riječi, od hrvatske Kalifornije postati beživotna slana pustinja. Ukupna vrijednost HE Dabar procijenjena je na oko 180 milijuna eura, što znači da su u igri veći interesi energetskih lobija, s kojima se teško boriti. U toj neravnopravnoj borbi, uz šutnju Vlade RH, nastradat će jedino dolina Neretve.
|
Umjetni režim za slijev Trebišnjice Neretvani su zabrinuti najavama da će se umjetnim režimom voda iz Neretve prevoditi u slijev Trebišnjice, što su zajedničkim dogovorom potvrdili nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić. Strahove su dodatno pojačavale informacije prema kojima će se u okviru istog projekta graditi HE Dubrovnik II, čemu se usprotivila nekadašnja ministrica okoliša Mirela Holy te je vrlo brzo smijenjena sa funkcije. |
|
Zaslanjivanje agruma Dizanje razine mora i smanjen dotok slatke vode zajednički negativno djeluju na poljoprivrednu proizvodnju. Već imamo alarmantnu situaciju u nasadima agruma na nekim područjima u donjem Poneretlju. U dolini je zasađeno 2500 hektara agruma, na kojima se godišnje ubere 100 tisuća tona plodova, a prihodi prelaze 300 milijuna kuna. |
