Alamat je predložio projekt 'Đirata' koji je prostorno - prometni koncept koji nazvali još i Dubrovački Ipsilon. Predstavio je to rješenje kao kičmu, glavni nositelj aktivnosti i jasna smjernica razvoja prepoznatljivih i povezanih prostora Dubrovnika.

"Ona određuje tokove, povezuje kvartove i stvara jasnu razvojnu strukturu za 21. stoljeće. Već u prvoj godini mandata pokrenuli bismo trambus Điratu kao pilot-projekt između Stanice Lapad i Pila. Đirata bi odmah pokazala svoju učinkovitost, rasterećujući promet i povezujući ključne gradske zone, čime bi Dubrovnik konačno prodisao", naveo je Alamat. Za Pile je predložio prostranu, zelenu, pješačku zonu bez automobila. Zagrebačku ulicu Alamat vidi kao u dva nivoa, dodavajući drugi smjer djelom kao tunel, djelom kao tunel-nadvožnjak, ukupne dužine oko 330 metara, izmještanje vatrogasaca na prostor ispod Splitskog puta, blizu zgrade Hrvatskih cesta. Na parkingu iza Grada izgradili bismo, dodaje Alamat, garažu s velikim supermarketom i ostalim sadržajima potrebnima stanovnicima povijesne jezgre i Pločam, a Grušku rivu vidi kao vibrantnu promenadu poput splitske rive. 

Građevinski inženjeri Zoran Čosić i Zlatko Bender komentirali su ova rješenja u prostoru.

"Kao predstavnik stručne zajednice (predsjednik Područnog odbora Dubrovnik Hrvatske komore inženjera građevinarstva), smatram da prijedlozi Vlaha Alamata za transformaciju Dubrovnika u grad ljudi, a ne automobila predstavljaju značajan korak prema modernizaciji dubrovačke prometne infrastrukture, ali i izazov koji zahtijeva kolektivnu odgovornost", naveo je Ćosić te dodao kako podržava proaktivne koncepte koji kombiniraju održivu mobilnost, zaštitu baštine i poboljšanje kvalitete života.

Naglasio je što je za njega važno pri mogućoj realizaciji ovih projekata:

- Stručnost i transparentnost - svaka faza realizacije treba biti temeljito analizirana kroz neovisne prometne studije, tehničku izvedivost, uključujući utjecaj na postojeću i planiranu infrastrukturu.
- Prioritet javnog interesa - premještanje autobusnog terminala i izgradnja Kulturnog terminala ne smiju postati projekti koji služe uskim interesima.
- Održivi financijski modeli - korištenjem EU fondova potrebno je izbjeći preopterećenje gradskog proračuna dugoročnim kreditima.
- Zaštita urbanog identiteta - da revitalizaciji Gruške rive, ali svaki detalj mora poštivati jedinstven i prepoznatljiv stil gradnje koji se razvio tijekom stoljeća, oblikovan specifičnim geografskim i povijesnim uvjetima.
- Inovacije i pragmatizam- električni trambus i pametni parking podržavamo kao smjernicu, ali kroz pilot projekt prije potpune implementacije.

"Ovi prijedlozi nisu samo tehnički izazov, već prilika da Dubrovnik postane primjer pametnog upravljanja turizmom i baštinom. Potrebno je šire sudjelovanje svih aktera. Bez cjelovitog rješanja kritičnih infrastrukturnih projekta poput lokalne pomorske povezanosti, brze ceste Osojnik – Debeli Brijeg, koja nije samo periferni element, već ključni dio cjelovitog prometnog rješenja. Članovi Komore inženjera građevinarstva spremni su dati svoj doprinos u procesu planiranja i realizacije ovakvih projekata, s ciljem stvaranja Grada po mjeri čovjeka i budućih generacija. Samo kroz ravnotežu ambicija i realnosti gradimo budućnost koja služi svima", poručio je građevinski inženjer Zoran Čosić.

Zlatko Bender također je podržao "idejna razmišljanja kao osnovu u smislu i cilju donošenja kvalitetnog konačnog strateškog dokumenta verificiranog na stručnoj i društvenoj osnovi".

"Rješenja koja se predlažu unutar pješačkih i prometnih koridora, odražavaju mogućnost poboljšanja u odnosu na dosadašnje rubno stanje navedenih koridora, koji kao takvi značajno devastirani ubrzanom gradnjom, a ponaosob zadnjih tridesetak godina, ne nude neke značajnije preinake bez dubljeg graditeljskog zadiranja u bliži prostor zemljišta javne namjene. Unutar prezentirane dokumentacije naznačene su kritične prometne točke raskrižja (Ilijina Glavica, Batala, Ex autobusni kolodvor, raskrižje kod igrališta u Lapadu, raskrižje kod Vodovoda na putu Vladimira Nazora, raskrižje kod Doma zdravlja…) koja su rješavana sa kružnim raskrižjima , a koje rješenje je sa aspekta cestovne struke kvalitetna alternativa protočnijim rješenjima u dva nivoa. Ovdje je važno naglasiti da geografska konfiguracija Dubrovnika, sa značajnim uzdužnim cestovnim nagibima (raskrižje kod Vodovoda), zahtijeva krajnja naprezanja u smislu smještajnog pozicioniranja pa stoga stavljam upitno konačno rješenje ovog kružnog raskrižja", naveo je Bender.

Dodao je kako je značajniji akcent stavljen na pješački promet i javni prijevoz što je, dodao je on, svakako nužno i pozitivno razmišljanje, a u budućnosti i vjerojatna prisilna alternativa.

"U odnosu na predložena prometna infrastrukturna varijantna rješenja, nadodao bi potrebnu rekonstrukciju i stavljanje u upotrebu ceste Orsula kao jednosmjerne izlazne ceste, te izgradnju garažnih kotarskih objekata. U cilju dominantnog razmišljanja i neodgodive potrebe donošenja usuglašenog strateškog dokumenta za rješavanje prometne problematike, smatram predložena rješenja kao značajni konkretni stručni iskorak, koji će nadam se ubrzati rješavanje infrastrukturnog holokausta koji je danas dominantan na području grada Dubrovnika", zaključio je Zlatko Bender, građevinski inženjer.