Akvarij u Dubrovniku renoviran je zahvaljujući europskom projektu prekogranične suradnje triju država Interreg IPA CBC na kojem sudjeluje pet partnera. Osim Sveučilišta u Dubrovniku pri kojem djeluje Institut za more i priobalje, a čiji je Akvarij dio, tu su i Sveučilište u Crnoj Gori, Turistička zajednica Kotora, Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona i Park prirode Hutovo blato. Projekt je 85 posto financiran EU fondovima, a ravnatelj Instituta za more i priobalje pri Sveučilištu u Dubrovniku, Nenad Antolović, pojašnjava nam kako nije glavna ideja projekta bila samo renovirati akvarij nego i razviti novi turistički proizvod, a u sklopu toga renovirati i postojeću infrastrukturu. 

 „Blue pass je ulaznica koju smo osmislili kao karticu s popustima koja će se kupovati na blagajni jedne od pet lokacija partnera na projektu. Posjetitelji će kod nas moći birati hoće li kupiti samo ulaznicu za Akvarij ili će kupiti Blue pass ulaznicu kojoj će biti ista cijena, ali će se s njom ostvarivati popusti na drugim lokacijama, na primjer za akvarij u Kotoru. Ako obiđete samo jedan lokalitet cijena je ista kao za običnu ulaznicu, ali ako obiđete i druge lokalitete naših partnera onda ostvarujete popuste“, pojašnjava Antolović i dodaje kako razvijaju aplikaciju koja će uskoro biti dostupna i  gdje će biti detalja i informacija o svim lokalitetima unutar partnerstva koje su razvili.

GLAVATE ŽELVE NEĆE VIŠE BITI 'ZA OČI JAVNOSTI'

Iako se Akvarij u Dubrovniku brinuo o ozlijeđenim morskim kornjačama koje su oporavljali, a po oporavku vraćali u prirodno stanište, turisti su teško prihvaćali, razumjeli ili htjeli čuti, da su u Akvariju privremeno, pa su tako često pisali loše recenzije zbog čega ih više neće biti pred očima posjetitelja. 

„Posljednju kornjaču smo pustili kada smo zatvorili Akvarij. Imali smo baš loše recenzije turista vezane za kornjače, pisali bi da je sama, u betonskom bazenu i kako je to grozno, iako je bila tabla gdje je bilo naznačeno da su one tu samo zbog ozljeda, odnosno oporavka do puštanja natrag u svoje prirodno stanište, ali to su rijetko pročitali, vidjeli... Onda smo odlučili da nećemo imati bazen s kornjačama upravo zbog toga što nam ruše publicitet“, govori nam Antolović.

Svjesni koliko 'domaći' vole glavate želve, pogotovo onu jednu koja je s Dubrovčanima odrasla, govori nam kako i danas postoji mogućnost da ozlijeđenu kornjaču prime.

„Mi u prostoru iza izložbenog dijela Akvarija imamo još desetak bazena koji nisu za javnost, pa kornjaču koja je ozlijeđena po potrebi i sada možemo primiti. Jedini službeni centar za oporavak je akvarij u Puli, ali mi smo ovdje uključeni ako postoji potreba za pomoći u našoj županiji“, pojašnjava. 

NOVA TRI BAZENA

Akvarij je renovacijom opremljen s tri nova tematska bazena, a cilj je dati naglasak na edukaciju. 

„Naš akvarij je specifičan  zbog prostora u kojem se nalazimo, dakle u spomeniku nulte kategorije, u tvrđavi sv. Ivan, to je nama i prednost i nedostatak na način da što se tiče infrastrukturnih radova smo ograničeni prostorom kao i dozvolama Konzervatorskog odjela koji je morao odobriti cijeli projekt, izglede bazena, odnosno sve promjene unutar tvrđave“, pojašnjava Antolović.  

U prvom od nova tri bazena bit će ispričana priča o hermafroditizmu riba. Ribe imaju sposobnost promjene spola. „Recimo kirnja dok je mali organizam do pet kilograma je ženka, a s pet-šest kilograma mijenja spol u mužjaka. Tu će biti natpis o vrstama u bazenu i kako su ribe specifične u odnosu na ostale kralježnjake jer mijenjaju spol“, objašnjava Antolović.

Osim što Akvarij vizualno ljepše i preglednije izgleda za posjetitelje, bazeni su i poboljšali život organizmima. 

„Teško je reći kako je njima, ali vjerujem da im je ljepše i bolje, recimo sparidi  su sada u većem bazenu. Oni su jedna od najbrojnijih porodica riba u Jadranu. Fratar, špar, šarag, to je ono što ćemo najčešće vidjeti kada se šećemo uz obalu, naše tipično Jadransko more i priobalje“, govori Antolović.

Treći bazen je zamišljen kao priča kako se ribe dijele na dvije skupine – koštunjače koje čine najveći broj riba i hrskavičnjače. Raža, morska mačka i morski pas su ribe hrskavičnjače, njima kostur nije okoštao. Te tri vrste su se evolucijski prilagodile dubokom moru. 

MEDUZA OD PLASTIKE

U Akvariju je postavljena skulptura meduze od plastičnog otpada. „Prema jednom istraživanju do 2050. godine, ako se nastavi ovim tempom, bit će više plastike nego riba u oceanima. U sljedećih dvadesetak godina, ako se nešto ne promijeni, to nas čeka, i zbog toga želimo dati primjer koliko je bitno recikliranje i pravilno zbrinjavanje otpada“, priča nam Antolović o zastrašujućim podacima i dodaje kako nažalost to primjećuju i u Jadranu: „Kada vučemo koću izvadimo i hrpu smeća, izvučemo i guma, plastike“.   

RIBE AKVARIJA ŽIVE KRALJEVSKI, RAZMAŽENE SU I JEDU 'PO SVOM GUSTU'

Nenad Antolović nam kroz smijeh kaže kako su njihove ribe pomalo i razmažene, lijepo se hrane, jedu očišćene srdele bez glave, mušule i lignje. Naravno, ima tu i riblje hrane, odnosno peleta, no 90 posto riba se hrani sa srdelama, mušulama i lignjama. 

„Ono što je izuzetak je morski konjić i šampjer. Oni žele samo živu hranu. Jedan put tjedno idemo na Bistrinu na lokaciju gdje lovimo planktonske račiće, ulovimo ih par stotina, stavimo u bazen i onda ih morski konjić jede. Šampjer jede samo živu ribu jer je lovac, pa mu donosimo male žive cipole“, priča nam. 

KOSTOROZI, INDIKATORI GLOBALNOG ZATOPLJENJA

Antolović nam priča kako su kostorozi zanimljivi jer su bio indikatori globalnog zatopljenja. “Oni pokazuju da se Jadran puno zagrijao zadnjih 10 godina. Kostorozi preferiraju toplija mora, prije desetak godina ih je u južnom Jadranu bilo samo ljeti, a sada ih se može naći i zimi. Uspostavili su populaciju u Jadranu i više zimi ne odlaze, a proširili su se i na sjeverni dio Jadrana“, pojašnjava nam Antolović bazen s temom globalnog zatopljenjenja. 

Antolović nam priča o nevjerojatnoj inteligenciji hobotnice, kada nema nikoga u akvariju ona je mirna, a čim vidi ljude započinje interakciju, komunicira na sebi svojstven način dodirivanjem stakla i prati sve ljudske pokrete u prekrasnom plesu njenih krakova.

Akvarij dvije godine nije radio pa se i riblji fond smanjio. Tu su organizmi koji su u Akvariju već godinama. „Ova kirnja je stara sigurno 30 godina, oni su jedni od najzahvalnijih organizama za akvarij, jako veliki postotak preživljavanja i žive dugi niz godina, imali smo nekada i kirnju koja je bila stara navodno 50 godina“, govori Antolović.

Morska mačka je riba hrskavičnjača i nalazi se u novom bazenu koji će pričati priču o dvije vrste riba, hrskavičnjačama i koštunjačama 

Drugi dio Akvarija ostao je isti, a Antolović nam govori kako postoji plan prijave na idući EU projekt kako bi i na tom dijelu povećali akvarije 

Iz tiskanog izdanja Dubrovački dnevnik petkom