GRAD SE PONOSNO DRŽAO Prije 30 godina počela je zvjerska agresija na Dubrovnik
Dana 1. listopada 1991. godine u ranim jutarnjim satima krenuo je opći napad na područje općine Dubrovnik. Istog jutra su zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva raketirali odašiljač na Srđu te Dubrovnik doveli u komunikacijsku blokadu, a kasnije je u Komolcu uništeno i postrojenje trafostanice i stanice za opskrbu Dubrovnika vodom, pa su stanovnici Dubrovnika već prvog dana napada ostali bez električne energije i vode.
Grad je tada branilo 750 slabo naoružanih branitelja. O težini napada svjedoči činjenica da je samo u prvom tjednu listopada bilo 100 ranjenih i 27 poginulih dubrovačkih branitelja i građana. Tijekom agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske poginulo je više od 300 branitelja i civila, više od 30.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove, a zarobljeno je 336 ljudi koji su odvedeni u srbijanske i crnogorske logore.
Već 5. listopada agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo 50 tisuća ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.
Dubrovnik je u studenome i prosincu 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. U jakim napadima od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Povodom obilježava 30. obljetnice srpsko – crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku i općeg vojnog napada na dubrovačko područje ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, dr. sc. Varina Jurica Turk priredila je, u sklopu posebnog ratnog specijala Dubrovačkog dnevnika, povijesni pregled ratnih događanja na dubrovačkom području.
"Herojstvom i žrtvom svojih branitelja i građana, Dubrovnik je uspješnom herojskom obranom 1991. Hrvatskoj donio prednost u međunarodnim odnosima i dao nemjerljiv doprinos njezinu međunarodnom priznanju koje je uslijedilo 15. siječnja 1992. od strane većine zemalja članica Europske unije. Stoga nam se ne čini pretjeranim ustvrditi kako su Vukovar i Dubrovnik, njihovi branitelji i građani, za svjetsku javnost bili najbolji tumači istine o pravednoj borbi hrvatskog naroda za slobodu i samostalnost u nametnutom mu prljavom osvajačkom ratu", zapisala je Varina Jurica Turk u prvom ratnom specijalu Dubrovačkog dnevnika. Primjerke možete preuzeti besplatno u butigama i na kioscima uz besplatni tjednik Dubrovački dnevnik petkom.
