Dubrovačko – neretvanska županija po rezultatima popisa stanovništva ima 115.862 stanovnika. U najvećem gradu u Županiji i njenom središtu Dubrovniku živi 41.671 stanovnik. Brojke su to koje ne pokazuju dramatičan pad kao što ga bilježe pojedini krajevi Hrvatske, primjerice Slavonija, no brojni se slažu kako takav demografski trend nije dovoljan. 

Nastavnica na studiju Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku, doc. dr. sc. Irena Ipšić,  za Dubrovački dnevnik je komentirala rezultate popisa. Ona smatra kako su podaci očekivani jer su prije dvije godine procjene pokazale da je Hrvatska pala ispod četiri milijuna.

Podaci su zabrinjavajući

- Premda se Hrvatska još od devedesetih godina 20. stoljeća bori s negativnim prirodnim prirastom i narušenom dobnom strukturom stanovništva, ovako izražen pad broja stanovnika je rezultat masovnog iseljavanja iz mnogih dijelova kontinentalne Hrvatske. Do prije nešto više od desetak godina imali smo pozitivnu migracijsku bilancu i to je donekle usporavalo ubrzan pad broja stanovnika uzrokovanog negativnim prirodnim prirastom. No, s ovako izraženom emigracijom može se reći da su podaci više nego zabrinjavajući – smatra Ipšić te dodaje kako su oni izravna posljedica dugogodišnjeg ignoriranja ove problematike.

Ipšić dodaje kako najviše zabrinjava činjenica što Hrvatska još uvijek nema sveobuhvatnu nacionalnu populacijsku politiku koja bi dala nadu kako će se ovaj problem riješiti, a ne još više produbiti u budućnosti.

- Sustavnu populacijsku politiku ne čini jedna mjera, koja pokriva samo jednu skupinu stanovnika, poput primjerice nedavno predstavljene mjere o dvjesto tisuća kuna za povratnike. Takva mjera možda i ne bi bila loša da je ona dio velikog paketa populacijskih mjera. Ovako, kod onih na koje se odnosi izaziva podsmijeh, a kod onih koji su ostali izaziva ljutnju i razočaranje upravo zbog toga što su odlučili ostati, a ne otići. Dobra populacijska politika istovremeno vodi računa o svim kategorijama stanovništva – djeci, mladima, roditeljima, umirovljenicima, iseljenicima i doseljenicima. Tek tada će se moći reći da imamo mjere koje će utjecati na zaustavljanja negativnih demografskih kretanja – komentirala je Irena Ipšić.

Iako na jugu nije došlo do značajnijeg iseljavanja, Ipšić smatra kako bi trebalo nastaviti promišljati o populacijskim mjerama. 

- To ne znači da se na ovome području ne osjećaju posljedice negativnih demografskih kretanja. Veliki problem Dubrovnika je nedostatak radne snage, i to već dugi niz godina. Jedno od rješenja ovog problema je i poticanje doseljavanja na dubrovačko područje, odnosno imigracija, što je prepoznala i Demografska razvojna strategija Grada Dubrovnika – naznačila je te ukazala na važnost imigracijske politike.

MN Dubrovačka Republika je imala promišljenu imigracijsku politiku

- Hoće li ona biti stihijska s čijim posljedicama ćemo se suočavati za deset ili dvadeset godina, ili planska, koja bi, pored problema radne snage, mogla pozitivno utjecati i na druga negativna demografska kretanja? Poznato je dosta pozitivnih primjera imigracijske politike, i takve bi primjere trebalo slijediti. Uostalom, pomno promišljenu imigracijsku politiku svojevremeno je imala i Dubrovačka Republika, otvorena za strance koji su mogli pridonijeti očuvanju njezinih društvenih struktura i gospodarskog napretka – istaknula je Ipšić te dodala kako jedino sustavna populacijska politika i set različitih sveobuhvatnih mjera donesenih na nacionalnoj razini,  mogu zaustaviti ovakve negativne trendove. 

Naznačila je kako u tome političke vlasti imaju ključnu ulogu.

- Za populacijske mjere treba osigurati sredstva, koja s obzirom na razmjere problema moraju biti velika. Pored izdašnih sredstava, treba osigurati i socijalnu stabilnost. U državi u kojoj vlada klijentelističko ozračje niti jedna populacijska mjera neće polučiti željeni rezultat i to prije svega treba osvijestiti. Već dvadeset godina slušamo pesimistične projekcije i vapaje demografa o demografskom stanju i posljedicama negativnih demografskih kretanja, no politika nije adekvatno reagirala na te vapaje. Zašto? Odgovor se možda krije u tome što rezultati nisu vidljivi odmah i za njih treba čekati najmanje desetak godina – mišljenja je Irena Ipšić dodavši kako je za ovakva pitanja potreban politički konsenzus. 

- Svako politikanstvo i osobne političke aspiracije treba staviti po strani. Ostaje nam vjerovati da će politika početi promišljati po takvom modelu te da će ova problematika dobiti oznaku prioritetne sve dok ne budu vidljivi prvi rezultati.

Dubrovnik ima Razvojnu demografsku strategiju

Gradski Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 2019. godine dao je izraditi Razvojnu demografsku strategiju Dubrovnika koja je dovršena i usvojena na sjednici Gradskog vijeća krajem 2020. godine. Strategiju je predstavio profesor Stjepan Šterc istaknuvši tako problematiku trenutne demografske slike Dubrovnika kao i postojeće potencijale dubrovačkog kraja i stanovništva. Šterc je tada ukazao koliko su značajni poticaj poput financijskih, stambenih, komunalnih i pravnih, a koji za cilj u konačnici imaju povećanje kvalitete života građana. Iako je demografska slika Dubrovnika relativno povoljnija, od iste na razini cijele Hrvatske, Šterc smatra kako je najvažnije u sljedećem razdoblju poticajne mjere usmjeriti prema povećanju rodnosti i anulirati prirodni pad ukupnog stanovništva provodeći istodobno plansku demografsku politiku temeljenu primarno na revitalizacijskim modelima.

Iz Grada Dubrovnika naveli su koje su to demografske mjere koje provode.

„U Mjere socijalnog programa za 2021. godinu uvršten je čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih poboljšanju demografske slike Grada, a područje skrbi o djeci i mladima strategijski je prioritet djelovanja“, poručili su iz Grada. Naveli su kako je projekt „Dar za novorođeno dijete“ važna mjera populacijske politike Grada Dubrovnika te kao takva ima svoje mjesto u proračunu od 2004. godine. Dodaju i ostale mjere poput subvencioniranja cijena u javnim i privatnim dječjim vrtićima kao i program predškolskog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju. Osim toga, u mjere populacijske politike Grad ubraja i subvencije za podstanarstvo mladim obiteljima i samcima, kao i osobama slabijeg materijalnog statusa. Uvedena je mjera dodjele obrazovnih materijala svim učenicima osnovnih škola kojima je osnivač Grad Dubrovnik i produženi boravak u školama.