Osim predstavnika HEP-a i izrađivača same  studije, izlaganje je privuklo i mnoge dubrovačke političare poput Pera Vićana, Blaža Peza, Vida Bogdanovića, Iva Gjaje i drugih. Moderatorica javnog izlaganja bila je Branka Martinović Vuković iz Zavoda za prostorno planiranje Dubrovačko - neretvanske županije. Prezentaciju studije održali su  Franica Kljaković Gašpić i Oleg Antonić iz konzorcija Oikon i Geonatura.

Izrađivači su istakli zaključke kako sam zahvat neće značajno doprinijeti negativnom utjecaju na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže koji su navedeni u projektu NATURA 2000. Kroz studiju su predložene mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata te se takve posljedice mogu u potpunosti izbjeći ili ublažiti do prihvatljivog stupnja kada  više neće imati značajne posljedice na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. 

Samu prezentaciju prve govornice publika je poslušala, dok je za vrijeme izlaganja drugog izlagača počelo negodovanje uz povike: Lažeš, lažete... i slično, a ostali građani nisu imali priliku u potpunosti čuti rezultate istraživanja kako bi o tome stvorili svoj sud. 

„Bitno je naglasiti da glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu HE Ombla se sastoji od četiri knjige. Prva knjiga je temeljni dokument, dok su ostale tri dopunski dokumenti te ona sadrži opisan  zahvat, opis ciljeva očuvanja ekološke mreže, ocjena prihvatljivosti i opis predloženih mjera ublažavanja. Unutar knjige dva nalaze se izdvojeni hidrogeološki sadržaji, knjiga tri analizira bioraznolikost špiljskih objekata u obuhvatu zahvata te se u knjizi četiri nalaze izdvojene obrade vezane za status vrste na samom izvoru Omble.

Svaka od pojedinih knjiga rađena je od strane zasebnog tima, a za knjigu tri su radila tri tima od kojih je jedan međunarodni, naglasila je  Franica Kljaković Gašpić.

Oleg Antonić iz konzorcija Oikon i Geonatura naglasio je kako je ukupni volumen podzemnih prostora procijenjen je na devet kubičnih kilometara podzemnog prostora, koji nije u cijelosti istražen, ali već su razvijene statističke metode s kojima se pouzdano može procijeniti da se radi o jednom od najbogatijih područja na svijetu što se tiče podzemne faune. 

O tome koliko su prigovora imali zainteresirani građani najbolje svjedoči činjenica što je rasprava trajala satima. 

Stanovnik Rijeke dubrovačke Pepo Piteša u emotivnom govoru ispričao je kako je to područje na kojem njegova obitelj živi generacijama te je istaknuo kako smatra da je projekt štetan i 'bacanje para.'

Jagoda Munić iz Zelene akcije zamjerila je upotrebu riječi 'vjerojatno,' 'možda', 'smatra se,' u studiji te je zamjerila metodologiju u kojoj se istraživalo različite lokalitete u cijeloj županiji kako bi se dokazalo da Ombla nije specifična za neke vrste.

Krešimir Bolanča iz HEP-a je podsjetio kako je HEP 1995. naručio istraživanja klizišta na padinama Mokošice, koja klizi, a za to nije kriv HEP, niti će HE Ombla na to utjecati. Naglasio je kako  je seizmičnost uzeta u obzir  i da su svi objekti sukladno pravilima struke dimenzionirani u skladu s takvim istraživanjima koja uključuju i mogućnost potresa velike jačine. Na to se nadovezao dr. sc. Renato Buljan iz Geološkog instituta te potvrdio kako je  područje Dubrovnika visoko seizmično, a amplituda potresa od 10 stupnjeva po Richteru uračunata.

Ljubica Matović je rekla kako je čovječja ribica  endemska vrsta i kako je interesira kako nigdje nije pronađena obzirom na veliku aparaturu i istraživanje koje je provedeno. 'Vi kao stručnjaci kad ste vidjeli da nema čovječje ribice zašto niste bili zabrinuti zbog toga?,' zapitala se Matović. 

Građani su također izrazili zabrinutost zbog mogućih zračenja dalekovoda, ali je objašnjeno kako njih neće biti zbog podzemnih kabela do Komolca, odnosno da nema zračenja. 

Rado Radić, višegodišnji radnik Hidroelektrane Dubrovnik iznio je neke činjenice u brojkama, poput toga da je HE Ombla projektirane snage 68 MW, izgradnja će trajati četiri godine, a investicija će iznositi 150 milijuna eura.  Predviđena godišnja proizvodnja je od 250 do 300 milijuna kilovata.  Cijena jednog proizvedenog kilovata bila bi jednu lipu, odnosno ukupni troškovi u dvije postojeće elektrane i sutra na Ombli bili bi manji od statističke pogreške.  Godišnja dobit HEP-u od HE Ombla bila bi 300 milijuna kuna, u visini jednog dubrovačkog proračuna, odnosno investicija bi se isplatila  za 3,75 godina, kako je rekao Radić. Publika nije željela to čuti te su vikali da se makne s govornice. 

Iz publike se moglo čuti konstruktivnih pitanja, kritika i opravdanog straha stanovnika Rijeke dubrovačke, ali se također moglo čuti i to da je 'čovječja ribica otrovana', a da su doktori znanosti prepisali znanstveni rad i studiju, zato što imaju 'pozamašan popis literature.' Bilo je dovikivanja i oko toga da je projekt HE Ombla povezan s projektom golfa na Srđu, što su iz HEP-a demantirali uz argument kako se istraživanja za ovaj projekt rade još iz davne 1979. godine, sve do danas.