Problem s nedostatkom lijekova nema samo Hrvatska nego cijela Europska unija, na što utječu visoka inflacija, ali i trenutno geopolitičko okruženje koje nije najidealnije. Dosadašnje nestašice lijekova u Hrvatskoj dosad su bile kratkotrajne i ne osobito zabrinjavajuće, poput antibiotika ili lijekova za tlak. Problem se brzo rješavao, a i sreća u nesreći jest i to što je tržište u Hrvatskoj manje nego u većini ostalih zemalja EU, pa su onda i problemi kratkoročniji i lakše rješivi. No, sadašnje najave se tiču sve duljih nestašica i s pravom se povlači pitanje što se uopće može očekivati u budućnosti. 

Iz HALMED-a su dosad u više navrata napomenuli kako je opskrba pojedinih lijekova otežana, no kako postoje zamjene. A ako na domaćem tržištu nema ni zamjena, onda se one nabavljaju s tržišta druge države članice Europskoj uniji. Prema sadašnjoj situaciji, ponestaje nekoliko lijekova za onkološke bolesnike, a neki od njih neće biti dostupni do kraja ove godine. Dubrovački dnevnik je provjerio kakva je situacija u Dubrovniku.

AKO NEMA KLAVOCINA, IMA AUGMENTINA 

 „Što se tiče neke općenite situacije oko lijekova, nije bilo ozbiljnijih nestašica. Tu smo zasad stvarno dobro prošli,“ govori nam Marina Svilokos, šefica Zdravstvene ustanove Ljekarne Dubrovnik. 

U proteklom vremenu znalo je nedostajati antibiotika, no koristili su se oni zamjenski. 

„Tu nije bilo nikakvog problema. Recimo, kad nije bilo Klavocina, bilo je Augmentina. Našla bi se zamjena za ono što nedostaje,“ govori Svilokos. 

NEDOSTAJE SIRUP KOJI NEMA ZAMJENU 

Na pitanje oko trenutne nestašice, Svilokos kaže kako je situacija takva da 'nema nikakvih ozbiljnijih problema' te kako je 'jedino eventualno pomalo diskutabilan Sumamed – dječji sirup'.

„Sumamed dječji sirup je eventualno pomalo diskutabilan, no prema najavama bi trebao stići ovaj tjedan. Međutim, ne možemo znati hoće li se to zaista i dogoditi, no takve su najave. To je dječji sirup koji nema alternativu zamjene tj. nema lijeka s potpuno istim sastavom kao što je on niti onih koji se doziraju kao on. No, ima drugih antibiotika koji mogu biti dobri i koji bi pomogli,“ kaže Svilokos. 

Dodaje i kako postoji opcija pravljenja sirupa, ali kako je puno bolje koristiti originalne lijekove.

„Mnogi roditelji su zahtijevali od pedijatara baš Sumamed jer se daje tri dana, dozira se jednom dnevno pa im je praktičan,“ tvrdi Svilokos. 

TIJEKOM SVIBNJA BEZ PLIVADONA 

Pliva je nedavno prijavila nestašicu svog poznatog lijeka, Plivadona. Prema najavi HALMED-a, njega u ljekarnama neće biti tijekom svibnja. 

„Najava je defekture i pitanje je hoće li se uopće proizvoditi, no istodobno se povlači i pitanje opravdanosti njegove proizvodnje. Ljudi koji ga koriste nešto dulje mogu stvoriti ovisnost o njemu, a nije baš bezazlen. Može ostaviti negativne posljedice po ljudsko zdravlje, u vidu kardioloških problema i sl,“ tvrdi Svilokos. 

U BOLNICI NIJE BILO PROBLEMA 

Što se tiče lijekova za onkološke bolesnike, Svilokos napominje kako je to više pitanje za bolnicu jer se takvi lijekovi uglavnom koriste u bolničkom liječenju. 

„Ono što nam je traženo, mi smo uglavnom uspjeli nekako nabaviti. Neki lijekovi se nabave iz uvoza pa se moraju platiti, a onda se novac vrati preko HZZO-a. Uglavnom, s naše strane nije bilo nekih problema,“ tvrdi Svilokos. 

Na naše pitanje jesu li postojali problemu u Općoj bolnici Dubrovnik, ravnatelj dr. Marijo Bekić odgovara kako nisu. 

„Zna se dogoditi kako na nacionalnoj razini postoji problem i nema nekog lijeka, ali mi nismo imali situaciju da nemamo nekog lijeka niti su nam se pacijenti žalili kako nisu dobili potrebnu terapiju,“ tvrdi dr. Bekić. 

Iz tiskanog izdanja