Ovogodišnji simpozij HDAF-a obuhvaća radove i predavanja iz audiologije i fonijatrije koji su nastali u Covid-19 pandemiji, a do danas nisu bili prezentirani stručnoj javnosti.

Osim domaćih stručnjaka iz svih KBC-ova i općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj, u radu simpozija sudjeluju i međunarodni stručnjaci. Njihovi domaćini su dr. Katarina Doršner, voditeljica Odjela za otorinolaringologiju Opće bolnice Dubrovnik i prof. dr. Robert Trotić, predsjednik Hrvatskog društva za audiologiju i fonijatriju Hrvatskog liječničkog zbora.

"Ova okupljanja su jako važna u stručnom smislu. Razmjenjujemo iskustva, slušamo naše kolege profesore i učitelje s klinika te doznajemo najnovije informacije istraživanja u području medicine. Teme se tiču audiologije, što je područje poremećaja sluha, slušanja i fonijatrije koje je pitanje šire komunikacije. Uz to se vezuju problemi s glasom i govorom. To je ono što je osnova razvitka ljudskih osobina, važna od rođenja i dječje dobi pa do kraja ljudskog života," izjavila je dr. Doršner.

"Audiologija i fonijatrija su subspecijalnosti otorinolaringologije. Kako bi netko bio audiolog ili fonijatar, mora završiti pet i pol godina specijalizaciju iz otorinolaringogije, a onda još dvije godine iz audiologije ili fonijatrije. Mi u Hrvatskoj imamo oko 128 članova u našem Društvu, dakle svi su audiolozi ili fonijatri, a ukupno u Hrvatskoj imamo 240 specijalista otorinolaringologa i 85 specijalizanata. Oni su naša budućnost i novi članovi našeg stručnog društva," kaže prof. dr. Trotić koji dodaje kako je otorinolaringologija jedna od atraktivnih specijalizacija medicine.

"Kad raspišemo specijalizaciju u mojom matičnoj ustanovi, a to je KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, na jedno radno mjesto se javi 30 kolega koji su zainteresirani za specijalizaciju. Rigorozniji je probir, ali je i atraktivna struka jer se i kolege mogu baviti bilo audiologijom, bilo fonijatrijom, bilo općom otorinolaringologijom ili plastično-rekonstruktivnom kirurgijom glave i vrata," tvrdi prof. dr. Trotić.

Kako su objavili organizatori, za mjesto održavanja je odabran Akademis Academia, koji je u okviru Studentskog doma, kako bi se naglasila akademska strana rada tog stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Dubrovnik je izabran za domaćina ovog jubilarnog sastanka i simpozija zbog proaktivnosti Odjela za otorinolaringologiju Opće bolnice Dubrovnik, posebno njegovog audiološkog i fonijatrijskog dijela, koji je obnovljen novom opremom i edukacijom djelatnika.

Sljedeće godine u Šibeniku bi se trebao održati Europski audiološki kongres, dok bi se u Turskoj trebao održati Europski fonijatrijski kongres.

"Ovdje sam kao predstavnik dva međunarodna događaja. Jedan se održava u Šibeniku, a drugi u Antaliji. Vrlo usko surađujemo s Hrvatskom već 5 godina i naravno kako je želimo proširiti nadolazećim kongresima i događajima. Destinacije poput Zagreba, Šibenika i Dubrovnika su sjajne za kongresne, pogotovo u ovom segmentu, jer imamo vrlo proaktivne prijatelje ovdje," izjavila je Burcu Davarci, predstavnica nadolazećih kongresa.

Ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik Marko Potrebica je pozdravio prisutne. 

"Mi se uvijek radujemo kad se ovakvi skupovi događaju te smo izuzetno ponosni na kulturnu baštinu i značaj koji naš grad ima u Hrvatskoj i u svijetu, a posebno nam je drago kad nam dođu doktori jer, kao što znamo, u našoj regionalnoj bolnici se kolege doktori zaista trude kako bi svi dobili uslugu koju bi trebali. U tome je ključno znanje i iskustvo," kazao je Potrebica. 

Inače, Hrvatsko društvo za audiologiju i fonijatriju osnovano je 1993. godine u Zagrebu u sklopu Hrvatskog liječničkog zbora, a ciljevi su mu unaprijediti audiološku i fonijatrijsku znanost i istraživanja, učenje, praksu i utjecaj. Vodeće je hrvatsko stručno društvo za sve profesionalce integrirane u najnovijoj znanosti i njezinoj primjeni u poboljšanju života ljudi s problemima sluha, ravnoteže, glasa i govora u Hrvatskom liječničkom zboru.

Članstvo u HDAF-u je multidisciplinarno. Uključuje stručnjake i istraživače u području audiologije i fonijatrije, obrazovne stručnjake i zdravstvene profesionalce kao što su specijalisti otorinolaringolozi, ORL-audiolozi, ORL-fonijatri i kliničko osoblje poput audiologa-audiometrista, fizioterapeuta, radnih terapeuta, terapeuta za sluh, ravnotežu, glas i govor.