U Dubrovniku se ponavlja problem koji je aktualan već godinama – turistički vodiči bez licence, mahom iz takozvanih 'trećih zemalja' vode grupe po Dubrovniku. Kako nam govore neki od lokalnih vodiča, radi se uglavnom o vodičima bez licence s područja Azije, koji moraju imati domaću pratnju prilikom vođenja Gradom, ali nažalost, često nemaju. Njihov se broj smanjio u koroni i nakon korone, međutim ponovno ih se može vidjeti na našim ulicama.

Ivana Šepak, turistička vodička i bivša gradska vijećnica koja i s gradske govornice govorila o problemima koji muče vodiče, kaže da sama ove godine nije primijetila preveliki broj ilegalnih vodiča, ali da se radi o problemu koji postoji već dugi niz godina.

„Primjećivala sam kineske grupe, oni stvarno idu bez vodiča, možda sam od početka sezone vidjela dvije. Pratimo, prijavljujemo. Imali smo, kao i svake godine, na početku sezone razgovor s načelnikom policije, predstavnicima Porezne... Uglavnom onima koji su čelni u našem turizmu koje možemo pitati na licu mjesta što nas zanima. Sastanak je u organizaciji Obrtničke komore. Tu se nađe tema ilegalnih vođenja, ali uvijek dobivamo odgovor kako su oni preopterećeni i ne mogu izaći na kraj sa svime time pa se osjećamo vrlo poniženo, iskreno. Jer ispada da mi moramo ispunjavati razne norme, a onda netko dođe ovdje, ušeta, ne pozna Grad i priča što god hoće, bez ikakve kontrole, sankcija, ičega”, objašnjava Šepak.

GOSTI S ISPODPROSJEČNOM USLUGOM

Razočarana je jer Gradom turističke grupe povremeno vode osobe koje ne poznaju ni državu, ni grad u kojem se nalaze.

„Što će on prenijeti tim gostima? Kako on može dočarati nas? Ne može! Što zna o našoj kulturi? To je osoba koja šeta, nema ljubavi niti prema Gradu, niti prema državi. Ne znam ni kakav je doživljaj gostima, ali u to neću ulaziti”, kaže Šepak.

Hvali bivšu zamjenicu gradonačelnika Jelku Tepšić, koja je, kako kaže, nešto i poduzimala. Organizirali su se sastanci s turističkom inspekcijom, odnosno s Tomislavom Majićem, voditeljem dubrovačke ispostave Državnog inspektorata nadležne za turistički nadzor.

„On je preopterećen. Stvarno ne znam zašto ne dobiva pojačanje u ljetnim mjesecima. Trebalo bi ga rasteretiti jer pokriva cijelo područje od Prevlake do Stona, ne može to sve stići. Mi turistički vodiči smo samo kap u moru, gdje su primjerice ilegalni kamperi... To sve spada pod jurisdikciju jedne osobe i naravno da on to ne može pokriti. Meni je to jasno, ali nas se, nažalost, izvrgava ruglu”, kaže Šepak. Kaže da bi ili trebalo komunalnim redarima povećati ovlasti ili bi voditelj Ispostave trebao delegirati nekoga tko bi šetao minimalno dva puta dnevno po Dubrovniku.

„Vjerujte mi, ta osoba ne bi samo zaradila sebi dnevnicu, nego bi napunila gradski i državni proračun poprilično. Samo treba imati volje. Od 2017. godine smo išli u Ministarstvo turizma, kad je još Gari Capelli bio na čelu. Nema s kime nismo razgovarali o ovome, pisali i dopise, umorili smo se. Rezignirani smo”, objašnjava Šepak.

Problem je to koji i nije baš bezazlen, osobito ako se razmišlja o reputaciji Dubrovnika.

„U cijeloj priči me najviše rastužuje što gosti ne dobivaju razinu usluge kakvu bi trebali. Oni ne čuju priču o Gradu, sumnjam da ti vodiči koji dolaze ilegalno išta znaju o Dubrovniku. Na kraju ti gosti odlaze odavde misleći o nama tko zna što. Tu si svatko daje za pravo tumačiti Dubrovačku Republiku na način kako on vidi zgodnim, bez obzira na činjenice. Tu je i pijetet Domovinskog rata. Sve to ima dalekosežne posljedice jer se ti turisti vraćaju doma i prepričavaju te informacije”, kaže Šepak.

SVE DA BI BILI – DOBRI DOMAĆINI

Teško je reći koliko takvih vodiča prođe kroz Grad u ljetnim mjesecima jer, kako kaže Šepak – tim problemom se nikad nitko nije ozbiljno pozabavio.

„Kad smo pričali s Garijem Capellijem 2017., nismo bili sami, bili su tu vodiči iz cijele Hrvatske – Plitvice, Istra, Split... Tada smo doznali da se grupe, osobito iz 'trećih zemalja', koje dolaze na granicu Republiku Hrvatske, ne smiju 'vozikati' same. Pri dolasku na hrvatsku granicu, u autobus se mora ukrcati hrvatski pratitelj. Jer su njihovi pratitelji u prekršaju, ovdje ne smiju obavljati gospodarsku djelatnost, a obavljaju je. Na to se okreće glava, stalno se gleda na drugu stranu, dokad?”, pita se Šepak.

Smatra da se dio problema krije u tome što uvijek želimo biti 'dobri domaćini'.

„Ako mi sami sebe ne poštujemo, pa neće nas nitko živ poštovati. Prvo i osnovno pitanje je: koliki to učinak ima na naš proračun? Ti gosti koji dolaze, troše li što? Što im vodič može preporučiti, što će objedovati, probati od lokalnih delikatesa, koji su naši tradicionalni suveniri? To ti vodiči nemaju blage veze. To je širi utjecaj na našu zajednicu, ne radi se o tome što ću ostati bez angažmana, nego ti gosti, u pratnji takvog vodiča, jednostavno nemaju pojma o Hrvatskoj i takvi odlaze”, priča Šepak. Kaže kako bi turistički vodiči očito morali organizirati prosvjed da bi ih se čulo i doživjelo. Međutim, ni sama ne zna bi li to imalo ikakvog utjecaja.

„Turistička inspekcija bi trebala biti ta koja bi bila na terenu, ispisivati kazne. I dan danas se priča, mislim da je to bilo baš te godine kad smo se više pobunili, pa su inspektori bili unutar zidina i 'snimali' situaciju. Ulovili su dvojicu Korejaca kojima su ispisali kazne, ne znam kakve su točno bile, ali se pročulo i više im nije bilo svejedno. Te korejske grupe su bile poprilično bezobrazne u tom smislu. To su bile grupe koje su dolazile ovdje bez ikakvog lokalnog vodiča. Oni bi, kad bi ih ulovila inspekcija, rekli da ne razumiju jezik. Konačno se te prije 7-8 godina inspekcija domislila i rekla: ”Ne razumiješ jezik? U redu, sad ćeš u pritvor, pa ćeš u pritvoru čekati službenog prevoditelja, a sve će to ići na tvoj račun ili račun agencije”. Pa su neko vrijeme bili mirni, držali su se lokalnih regula”, prisjeća se Šepak.

Kaže kako i ona sama, kao i drugi vodiči, znaju upozoriti takve grupe.

„Osobno sam prišla jednoj kineskoj grupi i pitala gdje im je domaća pratnja. Ali to im ništa nije značilo, nisam ja službeno lice. Nije im uopće bilo neugodno. Kao šerifi se ponašaju. Kad bih tako nešto probala u Kini, mislim da se ne bih dobro provela”, zaključuje Šepak.

BITNO JE PRIJAVITI

Tragom ovih informacija obratili smo se turističkoj inspekciji Državnog inspektorata, koja je 'glavna' na terenu u ovoj problematici.

Kako su naveli, vezano uz prijave koje se odnose na turističke vodiče na području Dubrovnika, u 2025. godini zaprimljena je samo jedna predstavka u kojoj se ukazuje na možebitno nelegalno vođenje na području grada, odnosno u prijavi je navedeno da državljanin države koja nije država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije (državljanin tzv. trećih zemalja) pruža usluge nelegalnog vođenja na području grada Dubrovnika.

Slijedom zaprimljene prijave, turistički inspektor Državnog inspektorata obavio je nekoliko inspekcijskih nadzora, no u provedenim inspekcijskim nadzorima nije utvrđeno navedeno u prijavi budući da nelegalni vodiči iz trećih zemalja nisu zatečeni u turističkom vođenju.

„Naime, sadržaj prijava turističkoj inspekciji Državnog inspektorata u kojima se ukazuje na ilegalno vođenje bitno može utjecati na uspješno obavljene inspekcijske nadzore, odnosno o sadržaju prijava uvelike ovisi hoće li turistički inspektori prijavljeno vođenje utvrditi u inspekcijskom nadzoru. Stoga je bitno da u prijavama turističkoj inspekciji Državnog inspektorata u kojima se ukazuje na ilegalno vođenje bude navedeno vrijeme pružanja usluga nelegalnog vođenja kao i lokacija na kojoj će se pružati usluge možebitnog nelegalnog vođenja”, objašnjavaju iz Državnog inspektorata.

Zanimljivo je i, kako navode iz Državnog inspektorata, ako se u prijavi ukazuje na usluge nelegalnog vođenja državljanina trećih zemalja, za obavljanje inspekcijskog nadzora potrebno je angažirati ovlaštenog sudskog tumača za jezik kojim vodič govori, a popis tumača dostupan je na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave.

Dakle, bitno je prijaviti, ali i paziti na sadržaj prijave. S obzirom na to da je Državni inspektorat zaprimio samo jednu prijavu ove godine, čini se da dio problema leži i u tome da se takvi vodiči uoče, komentiraju, o njima se očito itekako priča, ali 'zapinje' na prijavi Državnom inspektoratu.

PROŠLA SEZONA BEZ IJEDNE KAZNE

S obzirom na to da je očigledno riječ o problemu koji se 'vuče' godinama, pitali smo Državni inspektorat i koliko je u prošloj sezoni ispisano kazni tijekom turističkih inspekcija.

„U razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada 2024. godine turistički inspektori u obavljenim inspekcijskim nadzorima domaćih turističkih vodiča nisu utvrdili povrede propisa”, njihov je odgovor.

Inače, zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje tko i pod kojim uvjetima može raditi kao turistički vodič u Hrvatskoj. Turističkim vodičem može biti državljanin Hrvatske, državljanin zemlje članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske, pod uvjetom da ispuni propisane kriterije. Također, osobe iz država koje nisu članice tog prostora mogu raditi kao vodiči ako imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i zadovoljavaju uvjete.

Državljani EU i Švicarske mogu privremeno i povremeno voditi grupe, ali ne u zaštićenim područjima ili kulturnim lokalitetima. Inspektori nadzora mogu zabraniti rad onima koji nemaju valjanu dozvolu, koji ne poštuju uvjete ili rade bez odgovarajućeg poslovnog statusa.

Za nelegalno vođenje turističkih grupa predviđene su novčane kazne za turističke agencije (koje su vezani za turističke vodiče). Za utvrđene prekršaje propisane su novčane kazne u rasponu od 265,45 do 2.654,46 eura za pravnu osobu ili fizičku osobu – obrtnika, zatim novčane kazne u rasponu od 199,10 do 1.061,78 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, te novčane kazne u rasponu od 132,72 do 265,45 eura za voditelja poslova.

No da bi do ikakvih sankcija došlo, potrebno je ispuniti sve korake od početka do kraja: uputiti sadržajnu prijavu Državnom inspektoratu, čekati izlazak na teren turističkog inspektora, koji bi onda 'na djelu' trebao uhvatiti one koji krše Zakon. Međutim, dok prijava stigne do turističkog inspektora, često se može dogoditi da prijavljeni kršitelji zakona već – nisu u Hrvatskoj.