Nedostatak osoblja i opreme je svakako najveći od njih. Nakon Matijanićeve smrti povučeno je i pitanje odgovornosti Hitne pomoći u Splitu, a i brojni građani na društvenim mrežama u komentarima su iznijeli vlastita negativna iskustva. Dubrovački dnevnik se raspitao o situaciji s Hitnom pomoći u Dubrovniku te s kakvom opremom i koliko ljudstva raspolažu. 

DUBROVNIK IMA 10 TIMOVA S DOKTOROM 

Kako nam je odgovorio ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, na području Dubrovnika je osigurano 10 timova T1 hitne medicinske službe. Inače, taj tim T1 čine doktor medicine, medicinska sestra odnosno tehničar ili stručni prvostupnik sestrinstva te vozač.

Također, odgovorio je i kako se za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu ugovara rad pet timova dispečera. „Tim dispečera na medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici u našoj zdravstvenoj ustanovi, sukladno Mreži hitne medicine, čine dvije medicinske sestre odnosno dva tehničara ili stručnih prvostupnika sestrinstva koji zadovoljavaju uvjete propisane za rad na radnom mjestu dispečera u hitnoj medicinskoj službi,“ odgovorio je Lulić. 

U JEDNOJ SMJENI DVA TIMA  

Pitali smo ravnatelja na koji je način organiziran posao na Hitnoj pomoći u Dubrovniku. Kako nam je odgovoreno, u svakoj smjeni u Dubrovniku rade dva tima T1 i jedan tim dispečera na prijavno-dojavnoj jedinici. Dodao je i kako svaki ordinirajući tim T1 ima svoje medicinsko vozilo, a za Dubrovnik imaju još i tri dodatna raspoloživa medicinska vozila. 

„Timovi hitne medicine ne rade u osmosatnim smjenama, već se izmjenjuju u dvanaestosatnim turnusima; dva tima u turnusu od 08:00 do 20:00 sati, a dva tima od 20:00 do 08:00 sati sljedećeg dana (ovi timovi rade noću). Turnusi se izmjenjuju tako da jedan tim nakon odrađenih 12 sati odmara 24 sata, pa opet radi 12 sati te nakon toga odmara 48 sati i tako naizmjenično. Zato je potrebno imati 10 timova da bi se moglo s po 2 tima u turnusu organizirati 24-satno radno vrijeme naše izvanbolničke hitne medicinske službe svakog dana u tjednu te uz to omogućiti radnicima korištenje godišnjih odmora, pokrivanje bolovanja i sl.,“ odgovorio je Lulić. 

A ŠTO KADA SE DOGODE TRI INTERVENCIJE U ISTO VRIJEME? 

Poznato je kako se tijekom turističke sezone broj ljudi koji borave u Dubrovniku višestruko povećava, a u dubrovačkoj Hitnoj pomoći rade dva tima u jednoj smjeni. Ako se, primjerice, istodobno dogode tri intervencije, recimo dvije teške prometne nesreće i jedan infarkt, na jednu od nabrojene tri intervencije neće moći izaći tim hitne medicine. To je, tijekom sezone, zapravo vrlo izgledan scenarij. Upitali smo Lulića kako se organizira posao kad se takvo nešto dogodi. 

„U ljetnim mjesecima, radi povećanja broja stanovnika, uslijed dolaska i boravka turista u Gradu Dubrovniku, naša služba bilježi veći broj intervencija, koje za sada uspješno odrađujemo s postojećim brojem medicinskih timova. Ako se dogodi slučaj potrebe za dodatnom hitnom intervencijom, kada su oba tima T1 već zauzeta intervencijama, dispečeri medicinske prijavno-dojavne jedinice sukladno standardnim operativnim postupcima i protokolima rada procjenjuju stanje pacijenata te po potrebi preusmjeravaju timove na intervencije za hitnije pacijente. Također naglašavamo da nam u takvim situacijama po potrebi asistiraju timovi sanitetskog prijevoza Doma zdravlja Dubrovnik,“ odgovorio je Lulić. 

NA NATJEČAJE SE NITKO NE JAVLJA 

Premda Hitna pomoć u Dubrovniku ima 10 timova s liječnikom, što je u odnosu na situaciju u ostatku Hrvatske zapravo zadovoljavajuće stanje, na raspolaganju ima samo jednog specijalista hitne medicine. 

„U našoj Županiji, kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj ne postoji značajniji interes za rečenom specijalizacijom, tako da se na naš natječaj za specijalizacijom iz hitne medicine nije prijavio niti jedan zainteresirani kandidat, isto kao što se ne prijavljuju niti na natječaje koje raspisuje Opća bolnica Dubrovnik koja također ima potrebu za specijalistima hitne medicine. Saznanja smo, da uz izuzetak većih gradova koji imaju Kliničke bolničke centre i Medicinske fakultete (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), u ostatku države isto tako ne postoji značajan interes za ovom specijalizacijom,“ odgovorio je Lulić. 

Kako nam je pojasnio, doktori medicine s valjanom diplomom medicinskog fakulteta i Odobrenjem (licencom) za samostalan rad Hrvatske liječničke komore, uz završene edukacijske programe koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu, ovlašteni su raditi na mjestu liječnika u timu hitne medicinske službe. „No, kao što je već dulje vrijeme poznato i o čemu se u medijima godinama i učestalo govori, ne da nema dostatnog broja specijalista hitne medicine, kao što nema niti specijalista obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kao izabrani liječnici obiteljske medicine, odnosno pedijatrije i ginekologije, već nema niti dovoljnog broja mladih, tek diplomiranih doktora medicine koji bi radili na brojnim postojećim upražnjenim radnim mjestima, kako u županijskim Zavodima za hitnu medicinu, tako i u Domovima zdravlja diljem Hrvatske što se može odraziti na kvalitetu i dostupnost pružanja zdravstvene zaštite, pogotovo na dislociranom terenu. Zato se u posljednje vrijeme događa da se na javnim natječajima koje raspisuju zdravstvene ustanove za zapošljavanje više doktora medicine ne javi niti jedan kandidat,“ tvrdi Lulić. 

Na koncu ističe kako se u narednom razdoblju planiraju ulaganja u prostor, vozila i medicinsko-tehničku opremu radi osiguranja nastavka uspješnog rada timova hitne medicinske službe kao i povećanja kvalitete pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu Grada Dubrovnika.

Iz tiskanog izdanja