Kako je pojasnio Vlahušić, riječ je o stambenom fondu za kupnju i obnovu stanova unutar zidina na način da se od svake prodane ulaznice, koja sada stoji 120 kuna, izdvoji 10 kuna koje bi išle u taj fond, što je 10 milijuna kuna na godišnjoj razini, a tu je i novac od Blagih djela.

'Blaga djela imaju Proračun od devet milijuna kuna, 50 posto od toga je oko pet milijuna kuna što ide u fond. Oni to već sada rade, iako nemaju ni Upravu, ni Upravno vijeće, pa ne mogu trošiti novac, ali sada imaju oko 20-ak milijuna kuna na računu. Taj novac može biti namijenjen samo za poboljšanje stanovanja u povijesnoj jezgri, u vlasništvu Grada ili Blagih djela. S 15 do 17 milijuna kuna na godišnjoj razini, s kreditnim potencijalom kojim raspolažu i Grad, i Blaga djela, te novcem koji DPDS ima na računu, a ne znaju što će s njima, možemo krenuti u to. Možemo krenuti u obnovu Pustijerne, Svete Marije, Svetog Andrije, u kojem bi se upravljanje dalo uglavnom Blagim djelima za socijalno stanovanje, dok bi Grad Dubrovnik zadržao onoliko stanova koliko je potrebno za potrebe stanovanja kulturnih djelatnika, djelatnica Sveučilišta ili Bolnice, ili nekoga tko obavlja društvenu funkciju, a za kojeg je poželjno da boravi u povijesnoj jezgri,' izjavio je Vlahušić. 

VIŠE O PROJEKTU 'ŽIVI GRAD', MATERIJALI S GRADSKOG VIJEĆA

'Grad Dubrovnik se kroz svoju povijest često suočavao s krizom stanovništva. Velike demografske gubitke uzrokovale su vrlo snažne elementarne nepogode ili epidemije zaraznih bolesti. Nakon svake takve velike krize stvarao se drugačiji Grad. Urbanistički raster grada, zaokružen zidinama, definiran je nakon velikog požara 16. kolovoza 1296. u kojemu je izgorio čitav kompleks ispod crkve Sv. Marije od Kaštela. U to je doba elitni dio Grada činio prostor oko Katedrale s Pustijernom. Ondje su kuće posjedovali najznačajniji vlasteoski rodovi, koji su ujedno bili i vlasnici najvećeg broja gradskih nekretnina. Takav Grad svoj je maksimum doživio oko 1500. godine kada je u njemu živjelo oko 7.000 stanovnika ili 523 po hektaru,' navodo se u uvodnom dijelu teksta o kojem će danas raspravljati vijećnici, a kojega prenosimo u cijelosti. 

Kriza stanovništva, od 17. do 19. stoljeća

Kriza stanovništva u 17. stoljeću u čitavoj Europi izazvala je demografski pad i u Dubrovniku. Uoči potresa 1667. Grad je imao oko 4.500 ili 336 stanovnika po hektaru urbane površine. U potresu je poginulo oko 2.000 ljudi. Taj broj nadoknađen je vrlo brzo useljavanjem. No, veliki potres poremetio je dotadašnju strukturu Grada. Velika razaranja u Pustijerni i teškoće s obnovom tih kuća rezultirale su premještanjem elitnog dijela stanovništva na prostor Place, dok se u Pustijerni, u iznajmljenim vlasteoskim kućama, počeo naseljavati gradski servis. Tako obnovljeni i prestrukturirani Grad nije više mogao apsorbirati onako veliki broj stanovnika s kraja 15. stoljeća. Idealna veličina Grada u novim uvjetima iznosila je oko 4.000 stanovnika, a stvarni broj varirao je između 3.500 i 4.500 ovisno o demografskim trendovima. Neposredno nakom pada Dubrovačke Republike, 1817. godine, u Gradu unutar zidina živjelo je oko 3.700 stanovnika ili oko 276 stanovnika po hektaru. Malobrojna vlastela (4%) imla su tada u vlasništvu oko 20% stambene površine.

Novi izazovi i problemi 20. stoljeća

Sve krize stanovništva do druge polovice 20. stoljeća bile su uzrokovane nekim snažnim vanjskim impulsom.  Kriza stanovništva u drugoj polovici 20. stoljeća započela je unutrašnjim promjenama u društvu. Modernizacija i razvoj drugih dijelova Dubrovnika, koji su infrastrukturom bili prilagođeni novom načinu života, postupno su marginalizirali staru gradsku jezgru, koja je sve više gubila nekadašnji status poželjnog mjesta stanovanja, a razvojem turizma sve više postajala poželjni muzejski eksponat. “Tiha” depopuacija, koja je začeta u 70-80-im godinama 20. stoljeća naglo se pojačala od trenutka stvaranja hrvatske države i rata jer se tada značajno poremetila struktura vlasništva gradskih nekretnina. Stambeni prostor, dotad pretežito u državnom vlasništvu, najvećim je dijelom privatiziran čime se suzila mogućnost državnih ili gradskih vlasti za vođenje populacijske politike. Odluka o sudbini nekog stambenog objekta došla je u privatne ruke. Poremećaj na tržištu nekretnina i profitabilnost iznjmljivanja u rastućem trendu turističkog gospodarstva dodatno su pojačali proces depopulacije tako da je od 1991. Grad s 3.525 stanovnika, opao na 2.116 prema službenom popisu stanovništva iz 2011., odnosno stvarno na još manje. Naime, prema rezultatima opsežnog ispitivanja koje je iste godine proveo Zavod za povijesne znanosti -HAZU u Dubrovniku unutar povijesne jezgre bilo je nastanjeno 1848 stanovnika.

 Posljednja kriza i pad broja stanovnika

 I dok je kod svih ranijih kriza stanovništva, koliko god im težak povod bio, stanovništvo relativno brzo bilo nadoknađeno - posljednja kriza, iako bez traumatičnog povoda, najteža je jer je njezin uzrok u samoj biti Grada, u činjenici da je izgubio onu funkciju koju je imao kad je nastao baš na tom mjestu. Da Grad danas nastaje “na praznoj ledini” čitavog dubrovačkog prostora - on ne bi nastao na tom mjestu.

 Grad Dubrovnik danas, nakon “moderne” i najteže krize stanovništva, ima nekoliko putova mogućeg razvoja:

1)      stihijski – potpuno prepušten individualnim vlasnicima, bez aktivnog sudjelovanja Grada Dubrovnika i partnera. U takvoj projekciji nastavit će se depopulacija, Grad će se potpuno apartmanizirati, postati Grad-muzej, Grad-kavana i Grad-hotel s neznatnim brojem stanovnika.

2)      promišljeni - u kojem će se postaviti određeni demografski ciljevi i sustavom raznih mjera pokušati te ciljeve ostvariti.

OSNOVNE POSTAVKE PROJEKTA

Europskom poveljom za stanovanje koja je usvojena od strane Eurospkog parlamenta 2006.g. utvrđeno je da se svim građanima treba omogućiti pristojno stanovanje. U povelji se također ističe i važan doprinos zapošljavanju prilikom gradnje, renoviranja i obnove stanova. 

Tragom povelje i Grad Dubrovnik pristupa stambenoj politici kao bitnoj komponenti europskog socijalnog modela kao i ključnom čimbeniku socijalne integracije. Želja Grada je da pomogne građanima u ostvarivanju aspiracija za kvalitetnijim životom. Slijedom toga ideja Grada je  priprema projekta socijalnog stanovanja i urbane obnove i to u suradnji s Zavodom za obnovu Dubrovnika i Zakladom „Blaga djela“ u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika.

Uz  to što je jedan od ciljeva Zaklade „Blaga djela“ i gradnja i sudjelovanje u financiranju izgradnje objekata socijalne namjene: stanova  za socijalno ugrožene obitelji i domova za smještaj starih, nemoćnih i napuštenih osoba  i umirovljenika slabijeg imovnog stanja i drugih objekata socijalne namjene, bitno je za navesti da Zaklada kontinuirano dodjeljuje stanove na korištenje obiteljima s više malodobne djece i to na određeno vrijeme na način da korisnici plaćaju  mjesečnu najamninu koja će im se zajedno sa kamatama vratiti nakon isteka uvjeta o najmu stana i na taj način im pomoći pri trajnom rješavanju stambenog problema. Budući da svrha Zaklade je pružanje pomoći i raznih oblika potpore obiteljima kao i davanje stanova u najam obiteljima s više djece želja Grada je da u suradnji sa Zakladom pokrene projekt kojom bi se mlade obitelji nastanile u povijesnoj jezgri.

Naime, prema podacima Zavoda za obnovu Dubrovnik koji datiraju iz 1986. (PUP)  u povijesnoj jezgri  se nalazilo 1492 stana. Prema podacima Turističke zajednica Grada Dubrovnika za 2015. godine u povijesnoj jezgri se nalazi 558 apartmana koji su isključivo turističke namjene, dok Grad Dubrovnik trenutno upravlja sa 117 stanova od kojih je 18 stanova u izvornom vlasništvu Grada. Preostalih 99 stanova je predmet naknade prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te se taj postupak vodi pred Uredom državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U predmetnim stanovima prema evidenciji ugovora o najmu, koji vodi Upravni odjel za gospodarenje nekretninama, živi cca 230 ljudi.

ZAKLJUČAK

1. U sklopu projekta Živi Grad prijedlog je osigurati više stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika i Zaklade „Blaga djela“ namijenjenih stanovanju u povijesnoj jezgri.

            Ciljevi ovog projekta su:

a)      Stvoriti fond za kupnju i obnovu gradskih stambenih objekata u povijesnoj jezgri

b)      Povećati broj stanova pogodnih stanovanju, neovisno od vlasništva

c)      Povećati broj stanova u vlasništvu Grada i Blagih djela namijenjenih isključivo socijalnom i društveno odgovornom stanovanju

d)      Donijeti kriterije po kojim će se koristiti gradski stanovi (privremeno korištenje, mladi parovi s više djece...)

e)      Obnova Pustijerne kao stambeno poslovnog kompleksa u vlasništvu Grada

f)       Obnova Svetog Andrije kao stambeno poslovnog kompleksa u vlasništvu Grada

g)      Obnova Svete Marije kao stambeno poslovnog kompleksa koji je u suvlasništvu   Grada Dubrovnika

h)      Povećati broj mladih obitelji i djece u povijesnoj jezgri

i)        Olakšati različitim mjerama život stalno naseljenih stanovnika u povijesnoj jezgri, tj. onih koji cijelu godinu žive u svojim stanovima, a ne bave se iznajmljivanjem

j)        “Otvoriti” Grad - integrirati ga s neposrednim predgradskim prostorom (razvoj Sveučilišta, 5000 mladih ljudi nadomak Gradu)

k)      Pokrenuti projekt „Živi Grad“ kao interdisciplinarni projekt usmjeren na život u cijelome gradu, a ne samo povijesnoj jezgri

1. Financijska sredstva za provedbu Odluke osiguravaju se u proračunu Grada Dubrovnika kao i proračuna Zaklade „Blaga djela“ na način:

-          da se od svake prodane ulaznice za zidine ili Dubrovačku karticu izdvaja 10,00 kn

-          da se od prihoda od poreza na promet nekretnina ostvarenih kupoprodajom nekretnina na području povijesne jezgre izdvaja 50 % od ukupnog  iznosa i

-          da Zaklada „Blaga djela“ 50% svojih prihoda namijeni za stambeni fond

1. Zavod za obnovu Dubrovnika će na nekretninama kao kulturnim dobrima u svrhu njihove  revitalizacije i ojačanja,  restauracija, rekonstrukcije, adaptacije,  izvršavati u suradnji sa Gradom i Zakladom.

1. Grad Dubrovnik, Zaklada „Blaga djela“ i Zavod za obnovu Dubrovnika će svoje obveze regulirati ugovorom o održavanju i korištenju stanova koji će biti u suvlasništvu Grada i Zaklade proporcionalno  uloženim sredstvima.

1. Proporcionalno uloženim sredstvima članovi Povjerenstva za dodjelu stanova bit će imenovani od strane Grada Dubrovnika i Zaklade.

1. Grad Dubrovnik i Zaklada će donijeti zajedničku Odluku o najmu stanova u vlasništvu Grada i Zaklade.