Kako je na samom početku izlaganja pojasnila gradska pročelnica Jelena Lončarić, postrojenje je nužno izraditi s ciljem ispunjenja zahtjeva iz direktive pročišćavanja otpadnih voda. Projekt se planira financirati iz EU fondova, ukupna vrijednost je oko 80 milijuna eura, a 80 posto se namjerava financirati iz bespovratnih sredstava EU.

Damjan Nemec (Hidroprojekt ing) izložio je opcijsku analizu u sklopu koje je rečeno kako je potrebno izgraditi sustav kapaciteta od 73 tisuće ES, a sukladno direktivama EU, potrebno je izgraditi uređaj drugog stupnja koji se odnosi na biološko pročišćavanje. Aktivnosti bi trebale početi do kraja 2018. godine.

ANALIZA LOKACIJA 

Tom prilikom su iznesene i četiri varijante na kojima bi se uređaj nalazio.

Prva lokacija je Lapad. Naime, uređaj se danas nalazi između Petke i ceste, kod hotela Vis, sakriven iza zelenila.
„Taj uređaj je stari mehanički tip uređaja koji je izgrađen krajem 80-ih. Poprilično je dotrajao i potrebna mu je rekonstrukcija. U okolini su hoteli visoke kategorije te je potrebno izraditi sasvim novi uređaj, sa 73 tisuće ES i drugim stupnjem biološkog pročišćavanja. Sad se postavlja pitanje ostati na postojećoj lokaciji ili sasvim premjestiti na novu lokaciju,“ izjavio je Nemec.

U slučaju varijante koja se tiče Lapada, ne bi bilo prekopavanja, a gradio bi se samo novi uređaj, no potrebno bi bilo proširiti prostor - pripremiti pristupni put te u brdo ukopati tunel u koji bi se smjestio mehanički stupanj pročišćavanja.

„Potrebno je izgraditi novi mehanički stupanj, srušiti postojeći kako bi se dobio novi prostor te kako bi se unutra postavili svi biološki bazeni u tri ili četiri linije te sve ostale zgrade koje sadrže opremu. Gradnja u tunelima, složeni uvjeti gradnje radi manjeg prostora, treba koristiti suvremenije tehnologije pročišćavanja koje zauzimaju manje prostora, ali su skuplje. Transport dehidriranog mulja dnevno bi bio jedan od dva kamiona zimi i dva do tri kamiona ljeti. Prednost je postojeća lokacija koja je već prepoznata za tu namjenu i ne treba ići u izmjene prostornog plana, nije potrebno vršiti rekonstrukciju postojećeg sustava, ispuštanje otpadnih voda ostaje na istoj lokaciji te rekonstrukcija bez iskopa. Nedostaci su što takva varijanta traži skuplja rješenja, a moguće da bi došlo i do buke tijekom gradnje, prašine i poteškoća u prometu,“ kazao je Nemec.

Druga varijanta je Komolac, iza skladišta Leda, na zemljištu koje je u većinskom vlasništvu Grada.

„To je jeftinija verzija, no postoji opasnost emisija mirisa. Ima dovoljno prostora na lokaciji za postrojenje za suvremeno sušenje mulja kako bi se smanjili transportni troškovi. Uz takav uređaj bi se onda izgradila četiri staklenika. Prednosti su jednostavnija gradnja i manji troškovi, kao i izmještaj uređaja iz užeg dijela grada, a minus je što bi trebalo presložiti postojeći sustav u Lapadu i prespojiti ga da bi došao do Komolca. Također, zahtijevalo bi velike rekonstrukcije na postojećem sustavu: Lapadska obala(zatvaranje ceste), Gruž, Kuneji, uz grušku luku, magistrala kroz Sustjepan. Potrebno bi bilo napraviti novi pomorski ispust i kolektore te izmjene prostornog plana,“ rekao je Nemec.

Treća razmatrana varijanta je Gospino polje .

„Ideja je da se iskoristi planirano uređenje sportsko-rekreacijskog centra, a uređaj bi se smjestio ispod nogometnog igrališta. Ideja nije nova, ima ga i grad Marseille koji je uređaj smjestio ispod atletskog stadiona. No, nedostatak je što postoje problemi oko imovinsko-pravnih odnosa,“ izjavio je.

Razmatrana je i lokacija Zaton-Orašac koja već ima karakter za pročišćavanje otpadnih voda, no ona je u privatnom vlasništvu (Dubrovačko primorje d.d.). Nemec tvrdi kako bi bilo potrebno napraviti i veliku crpnu stanicu.

Analiza predlaže dvije varijante; Lapad (izgraditi uređaj u složenim uvjetima bez prekopavanja postojećeg sustava) ili Komolac (raspršiti radove kroz cijeli grad radi preslagivanja cjevovoda i crpnih stanica), uz zaključak kako je najpovoljnija lokacija Lapad.

Kad je riječ o zbrinjavanju mulja postavljaju se dva glavna pitanja, a to je gdje i kako zbrinjavati mulj te kako obraditi mulj? Kako tvrdi Nemec, tri su mogućnosti, a termička obrada je navedena kao najbolje rješenje. Predloženo je da se mulj spaljuje izvan granica Županije, u okolici Splita. Druga dva rješenja su odlaganje i reciklaža.

„Mulj je potrebno prije isušiti, zato predložemo solarno sušenje, a jedna od mogućnosti je da se smjesti na području Centra za gospodarenje otpadom na Lučinom razdolju, no visoki transportni troškovi predstavljaju problem, a i neizvjesno je što će biti s projektom. Druga varijanta je Osojnik,“ kazao je Nemec.

PITANJA I ODGOVORI

Nakon izlaganja uslijedila su pitanja prisutnih.

Damir Račić:'Ovi uređaji koji se sad nalaze u Lapadu, čija je to proizvodnja, bivše države, uvoz i tko bi to za nas proizveo? Tko će graditi uređaj ovisi o natječaju na koji će se vjerojatno prijaviti veće inženjerske kompanije iz cijele Europe s obzirom na veličinu i važnost projekta.'

Mario Pavlović (Gradski kotar Komolac): 'Za stanovnike Komolca je neprihvatljivo rješenje odlaganja mulja u Komolcu. Znamo da se nekoliko 100-tina metara nalazi vodocrpilište te bi ono bilo ugroženo, a samim time i pitka voda. Nalazi se u kotlini gdje se nalaze tri planinska lanca, a nije riješena oborinska odvodnja te se svake godine događaju velike poplave. Što se tiče infrastrukture, prometnice su katastrofalne. To je stoga u konačnici najskuplje rješenje. Rijeka dubrovačka se nalazi na rasjedu dviju tektonskih ploča i tu se događaju potresi, a upravo je na tom lokalitetu jedno od najvećih klizišta.' S njim se složio i Božo Letunić, predsjednik GK Komolac.

Emilijo Puljizević (HDZ-ov vijećnik u Gradskom vijeću): 'Otkad su na raspolaganju bila EU sredstva, ne vjerujem u zadnjih godinu dana? Po meni je najprihvatljivije da radimo obradu mulja jer je cestovni promet uvijek opasnost. Nameće se Osojnik, gdje je to točno? Osojnik je iznad Palate, je li potrebna Studija utjecaja na okoliš? Na kraju cijelog sušenja opet ostaje da će se voditi na području Splitsko-dalmatinske županije? To ne može proći preko Neuma. Tko će na kraju odlučiti o varijantama? Ako se oni odluče za Gospino polje ili Komolac, hoćemo li reći kako nam ne treba ta lokacija? Imate li kakve povratne informacije?'

Orlanda Tokić (zamjenica gradonačelnika): 'Zemljište je u suvlasništvu Grada, a drugi dio je u suvlasništvu Vlaha Miovića. Na toj lokaciji se nalazi prostor za odlaganje otpada Čistoće, to je van naselja, u jednom dijelu koji je kosina, padina koja je pogodna za iskoristiti za četiri hangara. Ovo su samo naša promišljanja i predradnje kako bismo uštedjeli vrijeme, a ne košta nas ništa, krajnja varijanta ovisi o ovoj raspravi. '

Nemec: 'EU ne može uvjetovati rješenje. Europska komisija je osjetljiva na mišljenje stanovništva.'

Tokić: 'Ovo nije jedna od klasičnih javnih rasprava kojima se građanima izlaže. Situacija koju smo zatekli kad smo nastavili raditi na ovom projektu je bila da lokacija nije bila definirana odnosno da je bilo više varijanti od ovih. Iz nekih perspektiva ljudi koji žive u Hrvatskoj, lokacija Komolca njima izgleda idealno, oni davaju svoje sugestije. Komentari na ovoj javnoj raspravi će biti dostavljeni Europskoj komisiji odnosno Jaspersu, možda to bude od presudne važnosti. '

Vicko Begović (Vodovod): 'Sredstva su nam dostupna svo vrijeme no nije bila priređena projekta dokumentacija, nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Ne bih o razlozima, nisu nam dali zeleno svjetlo za nastavak ovog projekta. Studija izvodljivosti će dati zadnju riječ, ali mi moramo dati argumente.'

Vido Bogdanović (HSS-ov vijećnik u Gradskom vijeću): 'Kasnimo četiri, pet godina s ovakvom pričom i ona je manje, više ono što nas čeka, nemamo tu puno prostora ni lijevo ni desno, ni tražiti krivce. Vlak nam tutnji kroz stanicu, trebamo uskočiti. Iluziono je razgovarati o tehnologiji, glavno pitanje je vrijeme. Zbog svega toga ćemo vjerojatno izabrati ne najbolju lokaciju, rješenje i vjerojatno će nas netko za 30-ak godina spominjati kao mi Grabovicu. No, tako je kako je. Ne bismo smjeli pitanje mulja ostaviti – kad bude, bude. Nema viška ni manjka mulja, ima mulja. Dvije ključne komponente koje dobijemo su voda i mulj. Vodu smo riješili, pustit ćemo je u more, ali mulj ostaje. Nestabilizirani mulj smrdi, a stabilizirani tj. obrađeni puno manje smrdi tj. ne smrdi. Zbog ograničenja koja imamo, ostat ćemo sa smrdećim muljem koji ćemo sušiti na Osojniku, doduše u stakleniku. Mislim kako bi trebalo riješiti dva, tri skalina više pitanje mulja. Možda se valjda u tu nesretnu Petku može ugraditi i uređaj za obradu mulja. Ako to napravimo, onda se gore neće ništa graditi,' u šali je rekao Bogdanović.