Na dovdnevnom skupu se raspravlja o seizmičkoj i klimatskoj ugroženosti dubrovačkog područja te se prikazuju aktualna znanstvena istraživanja vezana uz izvore dviju najvećih prirodnih prijetnji dubrovačkom području: potrese i klimatske promjene. Naime, dubrovačko područje, a posebno grad Dubrovnik, jedno je od seizmički najaktivnijih područja u Hrvatskoj. Također, klimatske promjene uzrokuju raznovrsne neželjene posljedice koje značajno utječu na okoliš i cijele ekosustave. Na skupu su predstavljeni znanstveno-istraživački projekti CRONOS, DuFAULT, Klima-4HR i SeisRICHerCRO, čiji je nositelj Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odnosno prikazani su najnoviji rezultati dobiveni njihovim radom. Izlaganja su, između ostalih, održali  prof. dr. sc. Marijan Herak, izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić i izv. prof. dr. sc. Petar Kružić sa zagrebačkog PMF-a.

„Kolega i seizmolog Josip Stipčević organizirali smo ovaj skup. Znamo kako se globalne klimatološke promjene događaju svugdje u svijetu. Nažalost, ni Hrvatska nije izuzetak. Pripadamo jednoj 'vrućoj točki'. Osim što već sada bilježimo promjene, očekujemo i intenzivnije klimatske promjene u budućnosti. Ni Dubrovnik nije izuzet od tih promjena. Čovjek je svojim djelovanjem bitno promijenio površinu Zemlje, sastav zraka, vode, tla i mora. Upravo nam se događa to da nam priroda uzvraća udarac, i to tako da nam se događaju klimatske promjene,“ izjavila je Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Posebno se osvrnula na opasnost od potresa u Dubrovniku.

Možemo očekivati snažne potrese  

„Vjerujem kako su svi Dubrovčani, svi stanovnici šireg područja Dubrovnika itekako svjesni na kako nemirnom području žive. Nažalost, potrese ne možemo predvidjeti, ne možemo ih niti spriječiti, ali se možemo na njih pripremiti. Stoga želimo istaknuti kako pažljivim proučavanjem i znanstvenim istraživanjima možemo pomoći većoj sigurnosti ovog područja,“ izjavila je te je kazala što se može napraviti kako bi se izbjegle veće štete u slučaju snažnog potresa.

„Ono što možemo napraviti jest to da znanstvenim istraživanjima procijenimo koliko jak potres se može dogoditi, koja je najveća šteta koju možemo očekivati, s obzirom na građevine koje postoje na ovom području. Prvenstveno je važno zaštititi ljudske živote, naravno i imovinu, i osigurati funkcioniranje grada i nužnih službi u slučaju jakog potresa. Povijesno znamo kako su se događali jaki potresi u Dubrovniku i ono što nažalost možemo očekivati jest to kako će se ponoviti. Međutim, uz pažljivo planiranje, poštivanje preporuka struke, pažljivo građenje, dakle ojačavanje postojećih zgrada i izgradnju jačih i otpornijih zgrada, možemo smanjiti posljedice. Upravo zbog toga želimo komunicirati s općom javnosti, kako bi postali svjesni na kakvom području žive, što mogu učiniti, ali i komunicirati s lokalnom samoupravom kako bi uvažili znanstveno utemeljene rezultate i poslušali struku,“ izjavila je Herceg Bulić.

Odgovorila je i na pitanje Dubrovačkog dnevnika o tome koliko snažan potres se može očekivati u Dubrovniku.

„Nažalost, možemo očekivati razorne potrese odnosno potrese koji mogu imati vrlo velike učinke. Ono što seizmolozi često istražuju jest kolika može biti magnituda potresa, dakle energija koja se oslobodi. Kakav će biti intenzitet potresa odnosno kakve će biti posljedice, ovisi o više faktora. Ne mora nužno jak potres nanijeti i veliku štetu. Ovisi o tome gdje se potres dogodi, koliko blizu, znamo kako su neka područja u Dubrovniku ranjivija. Tu se prvenstveno misli na Stradun zbog podloge na kojoj se nalazi. Zbog toga je podložniji većim štetama nego možda okolne zidine,“ izjavila je.

Stradun je ranjiv, Minčeta stoji puno bolje 

Herceg Bulić je odgovorila i na pitanje Dubrovačkog dnevnika o tome koja su područja u Dubrovniku najranjivija u kontekstu potresa.

„Na temelju starih potresa koji su se događali, spomenula sam Stradun. Naime, to je područje koje je nasuto. Područja koja se nalaze na stjenovitim, čvrstim tlima, su seizmički sigurnija. Ako su građevine građene tako što se njihova frekvencija razlikuje od same frekvencije potresa koji se događaju na tim područjima, onda možemo očekivati kako će takve građevine biti i otpornije. Stjenoviti dio Dubrovnika, koji se prije gradio na onim 'otočićima' koji se nalaze u okolici Grada, su zapravo najsigurnija područja. Treba uložiti u dobre temelje, dobru gradnju i pripremiti stanovništvo kako bi znalo kako se ponašati u slučaju jakog potresa,“ odgovorila je.

Doc. dr.sc. Davor Stanko, predavač na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu i seizmolog, predstavio je rezultate istraživanja koji su u Dubrovniku odrađeni u sklopu pilot projekta 'Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj' koji se inače provodi na tri lokacije.

Uz njega, istraživanje provode doc. dr.sc. Mario Gazdek, predavač na Geotehničkom fakultetu i geotehničar te doktorandi seizmolozi i stručni suradnici Jakov Stanislav Uglešić i Iva Lončar. Istraživanja se provode pod mentorstvom prof. dr.sc. Snježane Markušić, pročelnice Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovo je prvi put kako je u projekt ovakvog tipa uključeno više struka, a to su seizmolozi, geotehničari, geolozi i građevinari te je okupljeno 12 istraživača iz devet različitih zemalja, a projekt financira Hrvatska zaklada za znanost.

Kako je predstavio u rezultatima, mjerenja su se razlikovala kod Orlandovog stupa, koji se nalazi na osjetljivom, i kod Minčete, koja je građena na čvrstom tlu. U tom kontekstu je u Gradu sami centralni dio tj. Stradun i područje oko Straduna, dok su područja na kojima je izgrađena Minčeta ili Biskupijska gimnazija, sigurnija.
Inače, u gradskoj jezgri je bilo postavljeno 17 profila za mjerenje uz 117 mjernih točaka, a rezultati su predstavljeni na kartama.