Na Gromači je izgrađena vodosprema kapaciteta 200 kubika u koju se tlačnim cjevovodom iz vodospreme Orašac puni vodosprema Orašac i od vodospreme Gromača dalje se vraća gravitacijskim putem cjevovodima na Ljubač, Kliševo, Mrčevo,  Mravinjac i na Riđicu.

Isto tako u planu je naknadno napraviti vezu s naseljem Majkovi i za naselje Slano. 'Tako da jednog dana napravimo cijeli taj jedan vodoopskrbni prsten na način da u bilo kojem trenutku imamo sigurnu vodoopskrbu,' rekli su iz Vodovoda tijekom obilaska radova.

- Zemljani radovi su izvedeni u cijelosti,  kroz nekih mjesec dana plan je izvući i betonsku konstrukciju i krenuti sa završnim radovima.  Oko 90 posto radova na vodospremi Gromača je završeno. U tijeku su završni radovi i izvode se radovi na izgradnji glavnog vodopskrbnog cjevovoda gdje je odrađeno oko osam kilometara. Odnosno 60 posto cjelokupnog cjevovoda, a završetak preostalih radova planiramo u travnju -  kazao je Jakov Božinović, glavni inžinjer gradilišta dodavši kako bi  za neka dva mjeseca vodosprema bi trebala biti završena.

- To je najzahtjevniji, najkompliciraniji i možemo reći najskuplji objekt u cijelom sustavu. Slijedi izgradnja crpne stanice Mravinjac. Do ljeta 2016. godine bi trebala proteći voda u svim naseljima Gornjih sela. Što se tiče Ljupča, tu će radovi biti gotovi do Nove godine. Osnovni ugovor za financiranje ovih projekata težak je 19 milijuna kuna, od strane Hrvatskih voda osigurano je oko 14 milijuna kuna, preostalo je još pet milijuna kuna što očekujemo  osigurati sukladno potpisanim ugovorom s Hrvatskim vodama - rekao je Pero Mišković, direktor Vodovoda.

- Mi smo u proteklih pet godina posadili ovdje u Gornjim selima voćki. Svako je domaćinstvo dobilo neograničenu količinu voćki, a jedini je uvjet bio da oni to moraju posaditi. Sad dolazi voda i sada se stvaraju preduvjeti za stvaranje dubrovačkog turizma. To je ona priča koju smo imali ovih dana, priča oko dubrovačke kartice, priča oko Orašca. Znači, naš je interes da sva mjesta ovdje dobiju vodu, ceste su pristojne, da dobiju voćke koliko god žele da imaju mogućnost poljoprivrede i da se kuća po kuća polako počne baviti ruralnim turizmom. Grad će sufinancirati s pedeset posto gradnju bazena. Cilj nam je da se obitelj po obitelj počne vraćati ovdje i da se živi od seoskog turizma. Seoski turizam plus poljoprivreda plus voda, a neka ljudi rade u Gradu, u državi, ali neka se vraćaju ovdje, rekao je gradonačelnik Andro Vlahušić prilikom obilaska radova u Gornjim selima. 

Tu u Orašcu ćemo napraviti mlinicu da to bude recepcija za Gornja sela. Ovdje nemamo danas niti jednog autobusa jer nema agencije koja će to napraviti i jer je lakše odvesti ljude do Pila ili ploča i ne platiti ni lipe za parkiranje, a to je ono što želimo promijeniti – rekao je gradonačelnik obilazeći završene radove te dodao da onaj tko hoće ući u Grad neka bude skuplje, a tko hoće voziti ovdje, na otoke, do Konavala neka bude jeftinije.

- Sutra imamo razgovore s Konavlima, ravnateljica Nacionalnog Parka Mljet želi da on uđe u DU Card, ostaje još jedino Ston. Tko god kupi Du Card, Libertas će besplatno voziti kroz cijele Konavle i tako ćemo sufinancirati prijevoz Konavljana i Župljana, a to je osnovni interes Grada da mi to ne plaćamo, a da turisti onda se šeću po Konavlima. Za Mljet će biti popusti, a mi ćemo besplatno voziti po Mljetu turiste. Tako ćemo subvencionirati i Općinu Mljet javni prijevoz - rekao je Vlahušić.

- I što mi je Kunica napisao, hajde dođite do Stona i neka onda Libertas vozi do Stona i onda bi bilo prelijepo da imamo ovdje neka tri, četiri seoska domaćinstva. Iskrcaš se u Orašcu, dovedete vaporeto do Orašca na plažu, ondje te čeka kombi koji te vozi ovdje po selima i da svi ti ljudi koji dođu u Grad dobiju informaciju da mogu doći ovdje. Disperzirajmo goste i neka onda ti gosti plaćaju komunalne usluge za građane. Zato je ta ideja iz Stona dobra i konavoska je odlična. Sutra imamo sastanke oko Europske prijestolnice kulture s načelnicima općina, a što ćemo im drugo ponuditi nego goste potrošače da ih disperziramo do njih. Da obnovimo sutra i tvrđavu na Prevlaci, da obnovimo i vjetreni mlin u Primorju i da tu ne ide niti lipe iz dubrovačkog niti iz državnog proračuna. Nema potrebe niti kune uzet poreza ili prireza građana, zaključio je gradonačelnik.