Iako nominalno ispod prosjeka zemalja EU 28, budući da je prosječan rezultat subjektivnog zadovoljstva u 2012. za Hrvatsku na skali od 1 do 10 iznosio 6,8 (u zemljama EU-a 7,1), činjenica je da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima je u promatranom vremenu taj osjećaj porastao, prenosi Slobodna Dalmacija.

U zemljama EU 12, onima koje su u EU ušle od 2004. do 2007., životno zadovoljstvo i sreća u 2012. ostali su ili na istoj razini kao pet godina prije ili su u opadanju, kao u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Osim toga, Hrvati su se pokazali izuzetno optimističnima: čak 56 posto ih se u obje promatrane godine složilo s tvrdnjom “optimističan sam glede budućnosti“, što je čak i više od europskog prosjeka od 52 posto.

Također, samo 20,5 posto Hrvata pokazalo se izrazito pesimističnima, dok je taj prosjek u EU-u 26 posto.

To su neki od rezultata velikog izvješća o kvaliteti življenja u Hrvatskoj od 2007. do 2012. što su ga na temelju rezultata anketnih istraživanja Europske zaklade za poboljšanje kvalitete života i rada izradili stručnjaci Instituta “Ivo Pilar“ i Instituta za javne financije. Izvješće će u ponedjeljak biti predstavljeno na konferenciji u Kući Europe u Zagrebu.

Optimizam uzrokovan očekivanjima

Iako prilično neočekivani, rezultati istraživanja, među kojima je i onaj da trećina ispitanika u Hrvatskoj ima teškoća u izlaženju na kraj sa životnim troškovima, nisu toliko iznenadili neke od autora.

- Poznato je da subjektivni osjećaj životnog zadovoljstva i sreće nije u izrazitoj vezi sa životnim standardom i materijalnim stvarima kao što se prije mislilo.

Moguće je da, unatoč tome što pada životni standard, raste osjećaj sreće i životnog zadovoljstva ako ljudi imaju neka optimistična očekivanja u pogledu budućnosti - pojašnjava prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, jedna od autorica izvješća, zamjenica ravnatelja Instituta “Ivo Pilar“.

Optimizam hrvatskih građana, odnosno njihov subjektivni osjećaj zadovoljstva, temelji se upravo na očekivanjima: istraživanje je, naime, pokazalo da su te 2012. godine naši ljudi mnogo očekivali od ulaska u Europsku uniju.

Profesorica Kaliterna Lipovčan kaže kako je porast zadovoljstva zabilježen upravo među skupinama od kojih bi se to najmanje očekivalo, nezaposlenima, starijim građanima te u ruralnim područjima.

- Nezaposleni su ljudi vjerojatno očekivali da će ulaskom u EU lakše doći do posla, dok su stariji očekivali bolji život za sebe i svoju djecu i unuke - kaže ona.

 Drugi važan razlog koji je pridonio porastu zadovoljstva su zdravstvene usluge, odnosno njihova dostupnost te osobito uvođenje e-zdravstva, to jest mogućnost elektroničkog naručivanja lijekova i usluga.

Zadovoljstvo zdravstvenim uslugama se u promatranom razdoblju udvostručilo! Kao važan prediktor sreće pokazalo se i zadovoljstvo obiteljskim te društvenim životom.

 Istraživanje je također razbilo mit o Hrvatima kao neradnicima - pokazalo se da naši ljudi u prosjeku rade pet do šest sati tjedno više od svojih kolega u Europskoj uniji! Tako je, primjerice, u obje promatrane godine radnik u EU 28 u prosjeku radio 39 sati tjedno na glavnom poslu, u EU 12 - 42 sata, dok je u nas 2007. godine u prosjeku radio čak 45 sati na tjedan, a 2012. godine tek nešto malo manje, 44 sata tjedno.

I ne samo to, Hrvati na dodatnim poslovima tjedno provedu u prosjeku deset sati više od svojih kolega u zemljama EU-a.

- Najduže rade samozaposleni, ljudi koji rade u vlastitim firmama. Hrvatska ima čak 18 posto samozaposlenih, što je više od europskog prosjeka koji iznosi oko 14 posto. Međutim, treba reći da u Hrvatskoj u taj prosjek ulaze i poljoprivrednici, nije riječ samo o poduzetnicima.

Kako bilo, činjenica je da u nas ljudi više rade od ostalih radnika u Europi, a manje su plaćeni, što je žalosno - kaže prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan.