U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi neto plaće nominalno su čak 17,7 posto više nego prije godinu dana, a među top 5 djelatnosti prema godišnjem povećanju je i kategorija javne uprave i obrane s godišnjim rastom od 15,2 posto.

Godišnje stope rasta plaća na ubrzanju su značajno dobile s ovoljetnim početkom primjene sporazuma sa sindikatima zaposlenih u državnim i javnim službama, kojim su povećane plaće za 219.000 zaposlenih. S isplatama plaća za srpanj na to su se nadovezali i dodaci koje su štrajkom dodatno ishodili pravosudni službenici.

Zdravstvo i javna uprava sektori su koji se i razinom prosječne plaće (1448, odnosno 1368 eura neto) svrstavaju u gornji dio ljestvice. Ostale djelatnosti s najvećim prosječnim plaćama uglavnom bilježe jednoznamenkast međugodišnji rast.

Primjerice, manje od deset posto u prosjeku porasle su zaposlenima u Informacijama i komunikacijama koje prednjače visinom prosječne plaće (1549 eura), a isto vrijedi i za financijske djelatnosti (1446 eura neto) te opskrbu električnom energijom i plinom (1282 eura), piše Poslovni dnevnik.

Istodobno, u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i Građevinarstvu, dvjema kategorijama koje uz zdravstvo prednjače godišnjim postotnim rastom (16,9 i 15,7 posto) prosječne plaće još nisu “dohvatile” 1000 eura; s posljednjim isplatama su na 944 eura (građevinarstvo), odnosno na 926 eura.

Nešto detaljnija slika po djelatnostima pokazuje da je najveća prosječna plaća, 1949 eura, isplaćena u zračnom prijevozu, a najnižih 752 eura u prosjeku je isplaćeno u proizvodnji odjeće. Na razini ukupne prerađivačke industrije prosjek je 1044 eura. 

Primjerice, u djelatnosti poštanskih i kurirskih usluga prosječno je isplaćeno 956 eura neto nasuprot 851 mjesec prije. Isto tako, u duhanskoj industriji je nakon lipanjskih 1442 eura prosjek za srpanj iznosio 1526 eura, a primjerice u farmaceutskoj sa 1511 na 1561 euro.

Medijalna plaća, prema podacima DZS-a, iznosila je 984 eura.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca nedavno su istaknuli kako i u drugoj polovini godine očekuju nastavak snažnog oporavka realnih neto plaća, po stopi od 4-5 posto godišnje, a povisili su i procjenu prosječnog rasta zaposlenosti u ovoj godini na 2,7 posto.

U pogledu iduće godine većina analitičara računa da će Hrvatska općenito “više dijeliti ekonomsku sudbinu europodručja” nego ove godine. No, kad je riječ o plaćama, s početkom izborne godine njihovu kretanju pečat će dati i porezne promjene. Koliko će se one osjetiti na rastu plaća umnogome će ovisiti o odlukama lokalnih vlasti u pogledu “kompenzacije ukidanja prireza”.