„Svrha sastanka je bila da razmijenimo detaljnije određena viđenja i stavove po pitanju ove problematike i nađemo adekvatno i zadovoljavajuće rješenje. Naš fokus kao Vlade bilo je zaštita potrošača i njihovih interesa, ali i pokušavajući razumjeti problematiku“, rekao je nakon sastanka ministar financija, Zdravko Marić, piše Poslovni dnevnik.

Marić je istaknuo kako se 'iskristaliziralo nekoliko vrlo dobrih prijedloga'.

„Nije namjera niti bismo mi podržali prijedlog koji bi doveo do drastičnog ili još goreg prijedloga koji bi značio ukidanje prekoračenja i uvođenje dodatnih pritisaka na život i egzistenciju potrošača“, rekao je ministar Marić.

Guverner HNB-a, Vujčić je rekao kako su od banaka tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a kako će kod većih dugovanja biti potreban i duži rok otplate.

Ono što građane ponajviše zanima jest hoće li biti dopuštenog minusa, na što je Marić dao odgovor. „Prema građanima s nižim primanjima treba biti jasan i nedvosmislen. Dobar dio naših promišljanja usmjeren je prema njima. Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu, dapače“, rekao je Marić.

Dva su moguća rješenja minusa. „Suština je da se ono što su sada prešutni minusi vrati pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi, a da se pritom ne dogodi to da dio ljudi s najnižim pitanjima izgube minus. Dogovorit ćemo se kako ćemo to napraviti“, rekao je Vujčić.

„Prvo se trebamo dogovoriti na koji način ćemo adresirati ovo pitanje, jedno je nominalna kamatna stopa, a drugo je da se na drugačiji način računa efektivna kamatna stopa na minuse. Kad se to dogovorimo, onda ćemo znati kojim instrumentima da to riješimo, ali to je od sekundarnog značaja. Što se tiče minusa od 1500 kuna je sasvim drugo pitanje od ovoga. To je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje, to je štićenje potrošača da se ne prezaduže i da to ne postane nešto što je trajni dug, to ne znači da će se smanjivati minusi koji sada imaju prešutna prekoračenja, to nikad nije bila opcija“, rekao je Vujčić, dodavši da bi spomenutih 1500 kuna bio dodatni minus na već dozvoljeni, koji bi se onda morao podmiriti u nekom određenom roku, dok bi dopušteni minus ostao isti.

„Poanta je u tome da ovo što je sada prešutno ograničenje, da se regulativa dopuštenog de facto aplicira na ono što je sada prešutno, time izbjegavamo i problem da ljudi ne moraju dolaziti u banke i potpisivati ovo što je dopušteno. Moramo ono što je regulativa za dopušteno, preseliti na prešutno ograničenje, a da ljude ne moramo dovoditi u banke. Ovih 1500 kuna će biti pravo, posebna regulacija, po prijedlogu HNB-a, koje se mora zatvoriti u recimo 90 dana kao neko prešutno prekoračenje koje se može privremeno dogoditi potrošačima, da ne skliznu, da se ne poveća i to je zaštita potrošača“, rekao je Vujčić.