NEOBIČAN ULOV KOD PELJEŠCA Proždrljive papigače ukusne su kao ovrate i sve se raširenije u Jadranu

Autor: Ahmet Kalajdžić Autori fotografija: čitatelj, DD

Čitatelj s poluotoka Pelješca javio nam se i poslao fotografije neobičnih šarenih riba koje su, kod mjesta Dingač, podvodnom puškom ulovili njegovi gosti iz Slovenije. 

Rekao nam je kako je meso tih riba izuzetno ukusno, vrlo slično kao kod ovrate, a da se uvjerio kako kao prilog najbolje idu raštika i blitva pod ulje. Naglasivši da tu ribu ulovljenu oko Pelješca dosad nije vidio, dodao je kako su mu slovenski turisti rekli da stručna literatura u Sloveniji te ribe naziva “papagajke“ te da su čuli kako se sve češće vidi u sjevernom Jadranu.

Za više informacija smo se obratili Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku gdje nam je znanstvenik dr.sc. Valter Kožul rekao kako je riječ o ribi papigači koja ima šareno tijelo, da nastanjuju topla mora, posebno u jugoistočnoj Aziji gdje se obično hrane koraljima i algama koje lako lome i drobe svojim čvrstim zubima, slično kao što ovrate lome ljušturu kamenica. Doznali smo i zanimljiv podatak kako su mediji već objavili da te ribe u tamošnjim morima, nakon što im probavom organizam obradi sve hranjive tvari, iz sebe izbacuju pijesak te je, zapravo, veliki dio pijeska na tropskim plažama zapravo - njihov izmet. Kod nas su te ribe već lovili u južnom Jadranu, točnije kod Lastova, a posebno je zanimljivo kako te ribe tijekom života više puta mijenjaju boju tijela. Papigače (Sparisoma cretense) žive u zajednici, a ako ta zajednica ostane bez dominantnog mužjaka, jedna od ženki će promijeniti boju kao i spol te- postati alfa mužjak!

-Zbog klimatskih se promjena te ribe sve više šire ka sjevernom Jadranu. O tim je ribama i ranije pisao naš eminentni znanstvenik splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo te bivši voditelj tamošnjeg Laboratorija za ihtiologiju i ribarstvo, biolog Ivan Jardas. Naglasio je da su joj usta malena, a zubi međusobno srasli, da joj tijelo krase velike ljuske, a leđna peraja je sprijeda bodljasta, a straga mekana, dok joj je uobičajena dužina 30 centimetara. Narastu i do pola metra, hrane se mekušcima i rakovima, a mrijeste se od kolovoza do listopada. Rasprostranjene su uz obale od Portugala duž istočne obale Atlantika do Senegala, a redovite su u ponudi ribarnica Maroka, Cipra i Turske, a katkad i Grčke.

Popularni Članci