Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca i završava 24. prosinca, na Badnjak.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa uveo pripravu za Božić, počevši od sv. Martina 11. studenoga. Papa Grgur Veliki u 6. stoljeću skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, te je ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U vrijeme došašća služe se zornice, rane jutarnje mise koje su inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Pjevaju se adventske pjesme, koje u Hrvatskoj imaju marijansko obilježje. Neke od poznatijih su "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice", "Poslan bi anđeo Gabrijel", "Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male".

Adventski vijenac - simbol borbe protiv životnoga mraka

Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće, a čine ga dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno svjetlo.

Plete se od zimzelenih grančica. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.