– Radni ljudi koji se ne pripremaju na mirovinu tražeći zamjenske zadatke i aktivnosti, novi krug ljudi kojima će se okružiti i drugim poticajima koji će im obogatiti život su u riziku razvoja depresije, kazao je u ovom tekstu psiholog Bojan Klapčić.

Dodao je i kako je zbog niskih mirovina, koje su jedne od najnižih u Europi, odlazak u mirovinu za mnoge ulazak u zonu siromaštva. Ipak, rješenje može biti i rad u mirovini, ili pak dulji ostanak u samom svijetu rada i kasniji odlazak u mirovinu.

Što se tiče same dobne granice za odlazak u mirovinu, ona za muškarce iznosi 65 godina i 15 godina radnog staža, dok je ona za žene trenutno 63 i šest mjeseci.

Ipak, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje je objavila Mirovina.hr,  prosječna dob korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, gledajući starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu je u prosincu 2023. godine bila 72 godine i pet mjeseci. Točnije, žene u mirovini u prosjeku imaju 72 godine i devet mjeseci, a muškarci 71 godinu.

Prosječni mirovinski staž koji imaju osobe koje odlaze u starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu ukupno iznosi 31 godinu i dva mjeseca, pri čemu žene imaju 30 godina staža u prosjeku, a muškarci pak 32 godine i osam mjeseci.

Vrlo je zanimljiv podatak i o broju godina korištenja prava na mirovinu. U prosincu su tako korisnici starosne mirovine u mirovini bili 22 godine, korisnici invalidske mirovine 20 godina i tri mjeseca, a obiteljske 18 godina i devet mjeseci. Prema dobnim skupinama je najviše umirovljenih u dobnoj skupini od 65 do 69 godina.