Prema podacima iz 2024., hrana u Hrvatskoj skuplja je za četiri posto u odnosu na prosjek Europske unije, piše Poslovni dnevnik. Još izraženiji porast bilježi se u području komunikacija - telekomunikacijske usluge i internet skuplji su čak 11 posto, dok su elektronika i bijela tehnika skuplji 10 posto. Kućanske potrepštine također nisu ostale pošteđene rasta, cijene su u toj kategoriji više za dva posto.

Unatoč tim poskupljenjima, ukupna razina cijena u Hrvatskoj iznosi 76 posto prosjeka EU, ponajviše zahvaljujući znatno nižim troškovima energenata i režija, koji su prošle godine bili čak 45 posto ispod prosjeka Unije.

Upravo su ti niži režijski troškovi glavni razlog što Hrvatska i dalje ostaje među cjenovno najpristupačnijim zemljama EU, no rast u ključnim potrošačkim segmentima pokazuje trend približavanja europskim razinama.

Skuplji smo od Njemačke, s cijenama hrane rame uz rame s Belgijom

Kad je riječ o prehrani, temi koja najviše pogađa kućne budžete, Hrvatska se prošle godine našla među skupljim zemljama Europe. Hrana je u prosjeku bila dva posto skuplja nego u Njemačkoj, oko 15 posto skuplja nego u Češkoj, a u usporedbi sa susjednom Slovenijom cijene su bile više za četiri postotna boda. U odnosu na Bosnu i Hercegovinu razlika je još izraženija - cijene su bile više za čak 20 posto. Prema razini cijena hrane, Hrvatska se tako nalazi uz bok znatno bogatijoj Belgiji.

Unutar prehrambene košarice najviše odskaču kruh, žitarice i pekarski proizvodi, čije su cijene bile sedam posto iznad europskog prosjeka. Riba je skuplja za 3,5 posto, a mlijeko, sir i jaja za čak 11 posto. S druge strane, cijene mesa bile su 14 posto niže od prosjeka, a voće i povrće oko osam posto ispod europske razine. No, kategorija “ostale hrane”, u koju ulaze slatkiši, sladoledi i prerađeni prehrambeni proizvodi, bilježi izniman skok – tu su cijene bile čak 25 posto više od prosjeka Europske unije.

Hoteli u Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu znatno jeftiniji

Troškovi komuniciranja, koji uključuju internet, telefon i poštanske usluge, u Hrvatskoj su na razini Austrije i Finske. Kada je riječ o kupovini, Hrvatska nije isplativa destinacija. Odjeća je tek pet posto ispod europskog prosjeka, dok su sve druge vrste robe skuplje.

Turistički sektor također bilježi rast cijena. Hoteli i restorani gotovo su u potpunosti izjednačeni s europskim prosjekom. Prošle godine njihove su cijene bile tek pet posto niže od prosjeka Europske unije, dok su istovremeno Španjolska, Grčka i Portugal zadržale znatno pristupačnije cijene: Španjolska je bila 16 posto, Grčka 14, a Portugal čak 25 posto ispod prosjeka.

Ovi podaci jasno pokazuju kako Hrvatska, iako nominalno još uvijek među jeftinijim članicama EU-a, u brojnim segmentima postaje značajno skuplja, osobito za vlastite građane.

S druge strane, Hrvatska ipak zadržava određenu cjenovnu konkurentnost u pojedinim kategorijama. Alkoholna pića, primjerice, u prosjeku su 11 posto jeftinija nego u ostatku Europske unije. Također, cijene javnog prijevoza ostaju osjetno niže - čak 13 postotnih poena ispod prosjeka EU-a.

Međutim, kad se u obzir uzmu prosječna primanja, koja su u Hrvatskoj otprilike upola manja nego u zapadnim europskim državama, te činjenica da dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od nacionalnog prosjeka, dolazimo do paradoksa koji jasno ilustrira duboki raskorak između cijena i realne platežne moći stanovništva.

Umjesto da se cijene na domaćem tržištu formiraju u skladu s ekonomskim mogućnostima građana, one se sve više prilagođavaju turistima i osobama s većom platežnom snagom. Na taj način, tržište se oblikuje prema vanjskim potrošačima, dok domaći kupci sve češće ostaju na njegovoj margini.