O prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju raspravljalo se u Saboru početkom ovoga tjedna. Na snagu bi trebao stupiti 1. srpnja, no neki dijelovi mirovinske reforme nastupit će kasnije. Mogućnost rada na puno radno vrijeme bila bi omogućena od 1. siječnja sljedeće godine, piše N1.

Puna plaća i pola mirovine 

Prema tom prijedlogu korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života bio bi omogućen rad na puno, osmosatno radno vrijeme. Uz punu plaću, tako zaposleni umirovljenici dobivali bi i 50 posto mirovine.

Nakon mirovinskih reformi 2019. i 2023. godine u Hrvatskoj je omogućen rad umirovljenika do polovice punog radnog vremena i isplatu punog iznosa mirovine. Mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine do sada su imale samo umirovljene djelatne vojne osobe i policijski službenici, ako su korisnici starosne mirovine. Sada će to biti omogućeno znatno većem broju umirovljenika.

Bit će više zaposlenih umirovljenika

Za očekivati je da će onda biti i više zaposlenih umirovljenika nego što ih je sada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, početkom svibnja bilo je oko 35.300 zaposlenih korisnika mirovine.

"Zašto bi netko dao pola mirovine?"

U dvjema umirovljeničkim strankama smatraju kako bi Vlada, umjesto davanja mogućnosti da rade i nakon odlaska u mirovinu, trebala umirovljenicima pomoći povećanjem mirovina. Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika kaže da je ovo jedna u nizu katastrofalnih mjera Vlade namijenjenih umirovljenicima.

"Prvo se nameće logično pitanje zbog čega bi netko, ako je odlučio raditi nakon odlaska u mirovinu, trebao nekome pokloniti pola svoje mirovine. Svugdje u svijetu mnogi ljudi rade i nakon umirovljenja, ali ne iz istog razloga kao u Hrvatskoj. Ovdje je to nužnost zbog preživljavanja i nedostatne mirovine za normalan život, dok u svijetu ljudi u mirovini rade kako bi si priuštili neko putovanje ili nekakav drugi nadstandard. Ovo sada je ista glupost kao i mogućnost da se uz punu mirovinu radi na pola radnog vremena. Zašto onda umirovljenik ne bi mogao raditi i cijelo radno vrijeme uz punu mirovinu", pita se Špika, piše N1.

"Neka Vlada riješi glavni problem i poveća mirovine, ali za to nema političke volje", ustvrdio je Špika.

"U mirovini bi trebali živjeti i uživati"

Da su niske mirovine najveći problem smatra i Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika(SU).

"Kada idemo u mirovinu, idemo jer smo odradili svoj radni vijek ili zato što smo bolesni. U mirovini bi trebali živjeti i uživati kao i umirovljenici drugdje u Eurpskoj uniji koji imaju solidne mirovine. A kod nas ljudi odlaze u mirovinu pa onda nastavljaju raditi. Koja je onda svrha odlaska u mirovinu", pita se Grujić.

Rad umirovljenika bi, po njegovom mišljenju, trebalo ostaviti u zoni odnosa između poslodavca i zaposlenika, ovisno o njegovim sposobnostima.

"Pa ako je poslodavac zainteresiran, neka ga primi u radni odnos ako ovaj to želi. Država se u to ne bi trebala miješati, nego samo otvoriti mogućnost da se poslodavac i radnik dogovore o uvjetima. Mi smo protiv ovog prijedloga i inzistiramo da sadašnja i buduće vlade riješe problem siromaštva umirovljenika, odnosno malih mirovina" poručuje Grujić.