Taj se datum veže uz 5. lipnja 1848. godine, kada je Josip Jelačić službeno ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije — događaj koji je izravno povezan s nastankom hrvatske zastave u obliku kakav poznajemo danas. Tog je dana prvi put službeno podignuta hrvatska trobojnica – crveno, bijelo i plavo.

Inicijativu za proglašenje Dana hrvatske zastave pokrenuo je saborski zastupnik Andro Krstulović Opara (HDZ), a prijedlog je podržao saborski Odbor za obrazovanje, dok je pozitivno mišljenje dala i Vlada Republike Hrvatske. Time su stvoreni svi uvjeti da Hrvatski sabor ovaj prijedlog i usvoji.

Krstulović Opara time je obnovio raniju inicijativu koju su zajednički predložile četiri institucije: Hrvatski povijesni muzej (HPM), Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo, Hrvatski institut za povijest (HIP) te Družba "Braća hrvatskoga zmaja".

Jelačićeva trobojnica, svojevrstan prauzorak hrvatske nacionalne i državne zastave, čuva se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, a zbog svoje krhkosti rijetko se izlaže. Znakovito je da je istaknuta 30. svibnja 1990., na prvom zasjedanju demokratski izabranog višestranačkog Sabora, a njezina je replika nakon toga u njemu dugo bila izložena.

Podržavajući da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave, Odbor za obrazovanje navodi kako su Hrvati jedan od rijetkih naroda u Europi koji ima svoju izvorno sačuvanu prvu službenu zastavu koja nije samo povijesni artefakt, već prije svega posebna vrijednost.