Osim što je za jesen najavljen još jedan rebalans, koji će značiti dodatno rezanje državnih rashoda i čini se plaća zaposlenih u javnom sektoru, među potezima koji se najavljuju je poticanje osobne potrošnje promjenom Zakona o porezu na dohodak (ukidanjem najviše stope od 40 posto za plaće izna 8800 kuna, za što se zalaže ministar financija Boris Lalovac, ili povećanjem neoporezivog dijela plaće), te nastojanje da se s bankama dogovori odblokiranje računa za oko 152 tisuća građana koji duguju do 10.000 kuna, a taj dug ukupno iznosi oko 550 milijuna kuna. U paleti mjeri za idućih nekoliko godina se nalazi i uvođenje poreza na kamate na štednju te na nekretnine.

U Vladi očekuju da će u borbi za povratak boljeg kreditnog rejtinga, odnosno izlaska iz šestogodišnje recesije, doći do bolje suradnje s Hrvatskom narodnom bankom od koje se očekuje, kažu, da promijeni svoju dosadašnju restriktivnu politiku, odnosno politiku rezervacija za kredite tvrtkama, posebno iz građevinskog sektora.

Simbioza fiskalne i monetarne politike, tako mogući odgovor opisuju u Vladi, a uporno ponavljaju i da kao rezultat raznih dosadašnjih poteza očekuju rast investicija. Tko bi mogao potegnuti nije jasno, a to smatraju i analitičari u Fitchu koji su u priopćenju istaknuli kako je u ovakvom okruženju vrlo izazovno identificirati buduće pokretače rasta. U ovoj godini očekuju pad hrvatskog BDP-a od 0,5 posto.

Iz Ministarstva financija unatoč svemu poručuju da, iako opet raste fiskalna rupa zbog čega slijedi novi rebalans državnog proračuna, isplata plaća u zadnjim kvartalima ove godine neće biti upitna.

Rejting Hrvatske, kažu u kreditnoj agenciji Fitch, mogao bi porasti uspije li Vlada smanjiti proračunski deficit u skladu s procedurom prekomjernog deficita dogovorenom s Europskom komisijom, što bi dovelo do smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u u srednjem roku, te pokažu li se jasni znaci gospodarskog oporavka.

Zasad stvari, međutim, ne stoje dobro. Fitch je u petak objavio da je Hrvatskoj snizio kreditni rejting na BB za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti, a razlozi su - ove godine recesija neće biti prekinuta, a ne čini se niti da će Hrvatska stabilizirati već visoku razinu javnog duga. Procjenjuju da će deficit opće države iznositi 4,5 posto BDP-a, a Vlada je najavljivala da će ga ove godine svesti na 4,1 posto. Bruto opći dug države, naglašavaju, od 2008. se više nego udvostručio, na 67 posto BDP-a krajem prošle godine, a 2015./2016. bi mogao premašiti 70 posto.

Ako se ne počnu provoditi strukturne reforme i ne krene smjerom koji bi povećao potencijalnu stopu rasta gospodarstva, komentira voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić, udjel javnog duga u bruto domaćem proizvodu rast će i dalje. Snižavanje rejtinga će pak neminovno, pri idućem zaduživanju države na inozemnom tržištu, povećati premiju na hrvatske obveznice, što ej i dosad bio slučaj. Stojić smatra da Vlada ove godine neće ispuniti kriterije iz procedure prekomjernog deficita, a razlog su parlamentarni izbori koje se održavaju iduće godine. Teške mjere, naime, nisu baš dobra uvertira u borbi za glasove birača.

Milanovićevoj su vladi kreditne agencije odmah na početku mandata dale upozorenja da bi, ne promijeni li trendove, mogla biti suočena s padom rejtinga, ali su joj dale skoro godinu dana time-outa, uglavnom samo mijenjajući izglede iz stabilnih u negativne. U prosincu 2012. godine, međutim, S&P je snizio rejting iz investicijskog u rizični, a slijedili su ga potom prošle godine i ostali, s time da su S&P i Fitch spuštanje rejtinga ovoj vladi odradili do sada već dva puta. Moody’s od veljače prošle godine drži isti neinvesticijski rejting, uz ocjenu ovog proljeća da izglede mijenja iz stabilnih u negativne.

Jutarnji.hr