Rođena je Ivana Brlić-Mažuranić
Najcjenjenija hrvatska spisateljica i velika književnica Ivana Brlić Mažuranić rođena je na današnji dan 1874. godine. Prije svega se afirmirala kao značajna autorica za djecu čije se priče već cijelo jedno stoljeće prepričavaju, a prepričavat će se još dugo.
Ivana Brlić Mažuranić rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. godine. Potječe iz intelektualne građanske obitelji. Naime, otac Vladimir bio je pisac, odvjetnik i povjesničar, dok je djed bio poznat kao slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra.
Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika.
Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića 1913. To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića.
Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je Pričama iz davnine, djelom koje je djeci, no i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju modernizma.
Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju, temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja - djeteta.
Posljednji objavljen rad Ivane Brlić-Mažuranić jest povijesno-pustolovni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Tu je prozu napisala na temelju istraživanja svog oca o Dubrovčaninu Melek Jaši koga su čudni putovi sudbine doveli do vladara egzotične indijske provincije s prijelaza 15. u 16. stoljeće.
Poezija za djecu sakupljena je u njezinoj knjizi Srce od licitara objavljena je u godini autoričine smrti koja ju je zatekla 21. rujna 1938. u Zagrebu. Tog je dana nastupio i za nju onaj mir u srcu koji je ostao trajno zapisan u njezinim djelima.
