Autor: Srećko Spremo      

Nekoć davno, tamo negdje 2009., eksplodirao je prenapuhani balon visoko rizičnih investicija u kojima su menadžeri velikih, ali i manjih banaka glumili bogove i zarađivali milijune dolara u bonusima putem kompleksnih sistema ulaganja, koji nisu potpuno jasni niti najvećim ekonomistima današnjice. Sigurno se sjećate kako je čitav svijet nakon toga dospio u veliku ekonomsku krizu i depresiju. Nakon toga su vlade priznale kako su mnoge banke ''too big to fail'' i odlučile upumpati milijarde dolara javnog proračunskog novca u njihov spas i opstanak. 

U primjeni tog socijalističkog modela prednjačila je kolijevka kapitalizma - Sjedinjene Američke Države koje su na taj način novcem poreznih obveznika spasile svoje najveće banke kako bi omogućile njihovim menadžerima da se i dalje igraju kapitalizma tuđim novcem po sistemu – ''dobit naša, a gubitak zajednički'.  Gledajući svjetski bankarski i monetarni sustav danas, izgleda kao da se ništa nije promijenilo, ili možda ipak jest?

Tajanstveni Satoshi Nakamoto

Legenda kaže kako je upravo spomenuta ekonomska kriza razlog što je Satoshi Nakamoto odlučio stvoriti digitalnu svjetsku valutu kojom neće upravljati zli bankarski lobiji, niti momci s Wall Streeta. Što je još i važnije, tom novom valutom nazvanom bitcoin neće upravljati niti sam Satoshi (čijim se imenom danas naziva sto milijunti dio bitcoina) ili netko četvrti, već će ona putem blockchain tehnologije omogućiti izravan i brz transfer vrijednosti između dva pojedinca bilo gdje na svijetu.

Tajnoviti Satoshi Nakamoto možda je i najveći misterij svijeta kriptovaluta jer njegov identitet nikad nije otkriven. Pretpostavlja se kako se u njegovom digitalnom novčaniku nalazi oko milijun bitcoina koji danas vrijede preko 50 milijardi dolara, a to je iznos koji bi ga plasirao poprilično visoko na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi svijeta. Tijekom posljednjeg desetljeća za više pojedinaca nagađalo se da bi mogli biti tajanstveni Satoshi, međutim, on i dalje ostaje skriven. 

Mnogi misle kako Satoshi Nakamoto i nije pojedinac, već skupina programera, neka tajanstvena organizacija, državna agencija neke supersile, poput CIA-e ili su nam velike banke putem bitcoina uvalile trojanskog konja s ciljem apsolutne svjetske monetarne kontrole i uvođenja jedinstvene svjetske valute. O stvoritelju bitcoina ne znamo mnogo, ali to nas ne sprječava da se upoznamo s najpoznatijom kriptovalutom današnjice.

Kako banke stvaraju novac?

Osim što ne posjeduje centralnu vlast i upravljačku strukturu bitcoin se od našeg svakodnevnog fiat (iz lat. riječi fiat - "neka se izvrši! neka bude!) novca razlikuje po još jednom ključnom detalju. Bitcoina ima samo 21 milijun, odnosno bit će ih maksimalno toliko nakon što se svi u dalekoj budućnosti izrudare, ali nemojte da vas to sad buni, o rudarenju kriptovaluta i razlogu zašto je cijena grafičkih kartica odletjela u nebo možemo malo kasnije. Kako biste znali cijeniti činjenicu da nikad u budućnosti neće biti stvoren niti jedan bitcoin više od dvadeset i jednog milijuna, morate znati kako banke stvaraju novac.

Ukratko, banke stvaraju novac iz ničega, baš poput čarolije fiat novac stvara se iz zraka i to za posljedicu ima stalnu inflaciju, što opet dovodi do onih priča kako je devedesetih litra goriva bila 4 kune, a kutija mekog Kolumba 6.50 kuna. No, nije oduvijek bilo tako, novac se u prošlosti kovao od plemenitih metala kojih je bilo u ograničenim količinama, a nešto kasnije monete mnogih zemalja imale su pokriće u srebru i zlatu pa ste tako u SAD-u mogli otići na banku i zatražiti da vam isplate vrijednost vašeg dolara u srebru. 

Međutim, zbog velike depresije tridesetih godina SAD ukida zlatni standard, a 1971. američki dolar gubi svaku vezu za zlatom i postaje samo komad papira s državnim žigom koji od vas traži da vjerujete državi da taj komad papira ima vrijednost koja je na njemu ispisana i da će država prihvatiti taj isti papir za plaćanje poreza. Uz to banke su tijekom 20. stoljeća neprestano umanjivale obveznu bankovnu rezervu koja danas iznosi i manje od 10 posto. Što bi značilo da svaka komercijalna banka nije obavezna u svom trezoru imati više od 10 posto novca kojeg posuđuje, odnosno prodaje klijentima. Objasnimo ovo na primjeru jer se radi o veoma zanimljivom fenomenu koji bi trebao biti poznat svima, ali iz nekog razloga nije:

Ivo na svoj bankovni račun položi 100 HRK.

Banka zadrži 10 HRK u sefu (bankovna rezerva), a 90 HRK isplati Đuru.

Đuro sad posjeduje 90 HRK, ali i Ivo posjeduje 100 HRK na svom bankovnom računu! 

Dakle, banka je uz pomoć čarolije iz zraka stvorila 90 HRK iz kojih će, nakon što budu položene u neku drugu banku, biti opet stvoreno 90 posto novog novca iz ničega, odnosno nova 81 HRK. Na koncu će ovim postupkom od početnih 100 HRK biti stvoreno još čarobnih 900 HRK. 

Kako funkcioniraju digitalni novčanici?

Nakon što smo zaključili da se svjetska ekonomsko-monetarna politika bazira na bankovnom čarobnjaštvu, nastavimo s pričom o našem digitalnom junaku. Vrijeme je da progovorimo o tome kako funkcioniraju digitalni novčanici, mjenjačnice kriptovaluta i o kakvom se rudarenju govori kad je u pitanju bitcoin, no prije svega odškrinimo vrata i zavirimo u ono što stoji ispod bitcoinove haube i omogućuje mu izvršavanje transakcija.

Blockchain

Blockchain (lanac blokova) tehnologija u svojoj je osnovi decentralizirana baza podataka koja u nepromjenjivom obliku čuva zapise korisnika o imovini i transakcijama putem peer-to-peer mreže. Slikovito, blockchain možemo zamisliti kao otvoreni lanac digitalnih knjiga s podacima o svim transakcijama koje su na njima ikad izvršene. Dakle, iako je identitet vlasnika digitalnih novčanika preko kojih se obavljaju transakcije anoniman, svaka transakcija na blockchainu je javna i vidljiva. Bilo koji pojedinac može vidjeti stanje svakog drugog digitalnog novčanika ako zna njegovu adresu. Upravo zbog skrivenog identiteta blockchain često se povezuje s pranjem novca, kupovinom droge na dark webu i ostalim kriminalnim radnjama, ali se uglavnom izostavlja činjenica da je svaka transakcija na blockchainu vidljiva i nemoguće je izbrisati, ukloniti ili izmijeniti sve do kraja svijeta, ili barem dok je interneta. 

Dakle, ako netko pronađe način da otkrije identitet osobe iza određenog novčanika, imat će uvid u čitavu prošlost svih legalnih i ilegalnih transakcija koje su obavljene iz tog novčanika i znat će točan iznos digitalnog novca koji se u njemu nalazi. 

Digitalni novčanici (walleti)

Postoji više tipova novčanika za bitcoin i ostale kriptovalute i svaki od njih ima neke svoje prednosti i nedostatke, ali gotovo svi funkcioniraju na sličan način. Najjednostavnije je imati novčanik na svom mobitelu kojeg možete besplatno preuzeti i instalirati, pa sve svoje kriptovalute, coine i shitcoine (kriptovalute male ili nikakve vrijednosti) imati uvijek sa sobom, u džepu. Isto tako postoje i novčanici koje ćete instalirati na svoje računalo ili im pristupiti preko internetskog preglednika, međutim, najsigurniji su hardwalleti koji izgledaju poput USB stickova, a možete ih kupiti već za pedesetak američkih dolara. U slučaju da posjedujete kriptovalute veće vrijednosti oni su svakako najbolja opcija. Ako ste baš potpuno lijeni, svoje kriptovalute možete držati i na nekoj od mjenjačnica za kriptovalute, ali uvriježeno je mišljenje da kriptovalute nisu vaše ako se ne nalaze u vašem novčaniku zaštićene zaporkom koju samo vi znate. I to ne bez razloga jer je u prošlosti bilo nebrojeno mnogo hakerskih napada na mjenjačnice i prevara od strane vlasnika mjenjačnica u kojima su investitori izgubili stotine milijuna dolara u kriptovalutama. 

Dakle, nakon što otvorite novčanik koji vam se čini najprikladnijim za vaše potrebe, pri otvaranju ćete dobiti dva duga niza brojeva i slova. Prvi je javni ključ i on služi kao adresa vašeg novčanika, javan je, svima vidljiv i njega upisujete da bi kriptovalute s mjenjačnice ili nekog drugog novčanika (walleta) poslali na vlastitu adresu, odnosno u vlastiti novčanik. Drugi je privatni ključ i on je u svojoj biti zaporka kojom je vaš novčanik zaštićen. Važno je naglasiti da u slučaju da izgubite ili zaboravite vaš privatni ključ sva sredstva s vašeg novčanika bit će zauvijek izgubljena jer im bez njega više ne možete pristupiti! 

S praznim novčanikom možete ostati i ako netko sazna koji je vaš privatni ključ, stoga ga dobro čuvajte. Važno je naglasiti da ne postoji način da od neke institucije ili tvrtke zatražite izdavanje novog ključa kao što to radite kad zaboravite šifru od Gmaila ili Instagrama jer takav netko ne postoji. Kao što smo spomenuli, blockchain tehnologija nam omogućuje izravne transakcije između dva pojedinca bez središnje institucije, poput banke ili Paypala koja će tu transakciju odobriti. To se samo vaš digitalni novac, vaš novčanik i vaša odgovornost! 

Mjenjačnice (exchanges) za kriptovalute

Kao što im i samo ime govori, mjenjačnice za kriptovalute su online mjesto na kojem možete prodati neku od  kriptovaluta koje posjedujete za fiat novac (dolare, eure), zamijeniti je za neku drugu kriptovalutu ili fiat novcem kupiti željenu kriptovalutu. Proces je brz i posljednjih godina uvelike pojednostavljen, pa tako danas možete putem exchangea kojeg imate na mobitelu u svega nekoliko sekundi vašu teško zarađenu 

plaću od 7000 HRK pretvoriti u 0.02400 BTC (bitcoina), ili ako vam je jednostavnije 2400 satoshija (bitcoin se sastoji od 100 milijuna satoshija).

Na mjenjačnicu se prije svega potrebno registrirati i dok ste u prošlosti mogli bez otkrivanja identiteta kupiti ili prodati svoje kriptovalute, danas sve ozbiljnije (čitaj: sigurnije) mjenjačnice zahtijevaju vaše osobne podatke prije nego krenete s trgovinom. I tu ona priča o skrivenom identitetu koji nude kriptovalute gubi svoj smisao.

Postoji nekoliko vrsta naknada koje mjenjačnice naplaćuju korisnicima, pa obratite pozornost na njih i ukalkulirajte ih u trošak trgovanja kriptovalutama. Najčešće se naplaćuje uplata novca s kreditne kartice, naknada za kupovinu coina i naknada za isplatu novca s mjenjačnice. Dodatni trošak može predstavljati i transakcija kriptovaluta s mjenjačnice u vaš digitalni novčanik i obratno.

Važno je naglasiti kako svi coin nisu izlistani na svim mjenjačnicama, pa ako želite provjeriti gdje možete trgovati određenim coinom predlažem da posjetite COINMARKETCAP koji će vam uz sve osnovne informacije o željenoj kriptovaluti prikazati i na kojim se mjenjačnicama vrši trgovina. Ako se odlučite okušati u trgovini kriptovalutama ova stranica predstavlja odličnu bazu za početak istraživanja i prikupljanja informacija o svim iole značajnim kriptovalutama koje trenutno postoje na tržištu.

Što se sigurnosti mjenjačnica tiče ona je u posljednjih nekoliko godina značajno povećana, pa je tako ujedno i smanjen broj hakerskih napada u kojima su otuđena sredstva s računa korisnika. Međutim, valja upozoriti kako i danas postoje stotine manjih mjenjačnica koje bih osobno radije zaobišao i vršio trgovinu kriptovalutama putem neke od većih i sigurnijih. Najveća, i trenutno najpoznatija mjenjačnica kriptovalutama je BINANCE, dok je COINBASE najjednostavnija za korištenje u slučaju da tek počinjete s ulaganjem u kriptovalute. Ako se odlučite okušati u trgovini, registrirati i uložiti najmanje 100 $ od Coinbasea dobijete još 10 $ bonusa za početak trgovine ako pristupite gornjim linkom. 

Rudarenje kriptovaluta (Mining)

Do sada već znate da putem bitcoina možete izvršiti izravan transfer vrijednosti između dva pojedinca bilo gdje na kugli zemaljskoj. Da bi tu transakciju bilo moguće izvršiti, potrebni su takozvani rudari. Oni putem računala (mining rig), stvorenih s ciljem rudarenja bitcoina ili neke druge kriptovalute, potvrđuju transakcije i za to bivaju nagrađeni malim iznosom kriptovalute čiju su transakciju potvrdili. Najviše bitcoina danas rudare velike kompanije, od kojih se većina trenutno nalazi u Kini. One su uložile stotine milijuna dolara u kompjutersku opremu, odnosno najveći dio u grafičke kartice koje su ključne za potvrdu transakcija kriptovaluta. Bitcoin se često nalazi pod kritikom boraca za zaštitu okoliša jer se golema količina električne energije troši na njegovo rudarenje, pa tako većina kriptovaluta danas s rudarenja (Proof Of Work) prelazi na drugu metodu osiguranja mreže i potvrde transakcija (Proof Of Stake). Proof of Stake metoda funkcionira na način da vi svoje coine držite u novčaniku koji je spojen na mrežu, te tako pridonosite njenoj sigurnosti, a kao nagradu dobijete stakeove kriptovalute koju držite u novčaniku. Iznosi su različiti i variraju od kriptovalute do kriptovalute, ali su u svakom slučaju mnogostruko veći od kamate koju biste dobili za štednju na banci. 

Upravo je masovna kupovina grafičkih kartica razlog zašto su rudari najveći neprijatelji gejmera. Budući da je cijena bitcoina odletjela u nebo, rudarenje je postalo visoko isplativo, pogotovo u zemljama s malom cijenom električne energije, pa su mnogi pojedinci krenuli s rudarenjem iz svojih domova, a da bi rudarili potrebne su grafičke kartice. I zatim je osnovni zakon tržišta napravio svoje. 

Povećana potražnja = rast cijena.

Tako da danas na tržištu gotovo i nema jačih grafičkih kartica u slobodnoj prodaji, pa mnogi klinci ostaju uskraćeni za napucavanje u Fortniteu ili PUBG-u zbog zločestih rudara.

Ovim tekstom samo smo zagrebali površinu svijeta kriptovaluta da bismo onima koji dosad nisu imali uvid u temu razotkrili osnove tržišta koje više od jednog desetljeća ubrzano raste i čija se vrijednost mjeri u tisućama milijardi američkih dolara. Kriptovalute su već danas značajan faktor u svijetu financija i ekonomije te u sektorima kao što su programiranje, baze podataka, internet sigurnosti, gaming industrija i mnoge druge. Jedno je sigurno: blockchain tehnologija i kriptovalute tu su da ostanu, stoga je mudro što bolje ih upoznati i iskoristiti njihove prednosti u poslovanju ili razmisliti o investiranju u kriptovalute kao alternativu dionicama i zlatu.