U ožujku su nastavljena arheološka istraživanja na lokaciji Gomile u Zakotorcu, na poluotoku Pelješcu. Kao i ranijih pet godina, koordinator tih istraživanja je Centar za prapovijesna istraživanja, a angažirani su arheolozi Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja. Suradnici su arheolozi iz Arheološkog muzeja u Splitu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i stručnjaci splitske Umjetničke akademije.

Ministarstvo kulture i medija uz Dubrovačke muzeje i Institut za arheologiju financira aktivnosti arheoloških iskopavanja, ali i postistraživačke procese. Ove je godine voditelj istraživanja bio dr. sc. Hrvoje Potrebica, a zamjenik voditelja dr. sc. Domagoj Perkić, dok je stručna ekipa bila u sastavu dr. sc. Marko Dizdar, dr. sc. Borut Križ, dr. sc. Miona Miliša, dr. sc. Aleksandar Kapuran, magistri arheologije Marta Kalebota, Miroslav Vuković, Paula Knego, Krešimir Grbavac, Mirna Šandrić i studentica arheologije Mila Erceg.

“Željeznodobna nekropola “Gomile“ smještena je u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac, koje se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju, iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku. Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije (brončano doba) i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca”, priča voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja, dr.sc. Perkić.

GOMILE IZ ŽELJEZNOG DOBA

“Za razliku od njih, neposredno ispod Kotorca nalazi se skupina gomila iz željeznog doba. Među njima se prepoznaju dva tipa: one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom”, govori Perkić i objašnjava kako se između gomila, kao i uz stijene, uočavaju i grobnice izgrađene u suhozidu.

“Sve takve željeznodobne gomile sadržavaju veći broj grobova i grobnica u kojima se nalaze ostaci više pokojnika, a u kojima su pronađeni brojni metalni, stakleni, jantarni i keramički nalazi koji datiraju od 6. do razmeđa 3. i 2. st. prije Krista. Posebno se izdvajaju nalazi dvije cjelovite kacige ilirskog tipa iz 4. st., koje su pronađene tijekom 2020. i 2024. Godine", iznosi i objašnjava kako svi ovi nalazi doprinose boljem poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica u drugoj polovici zadnjeg tisućljeća prije Krista, a područje Pelješca svrstava u najznačajnije arheološke zone istočno-jadranske obale.

DVA ISTRAŽIVANJA OVE GODINE

Tijekom arheološkog istraživanja ove godine, iskopavanja su obavljena na prostoru dviju gomila, tzv. Gomila 6 i 9.

Gomila 6 pripada vrsti s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, iz ranijih faza pokopavanja, tj. iz 6. i 5. st. pr. Krista. U njoj je utvrđeno postojanje deset pojedinačnih grobova, a u svakom od njih po više individua.

Gomila 9 je stepenastog oblika, s dva vijenca i središnjom grobnicom, a datira se u 4. i 3. st. pr. Kr. Uokolo središnje grobnice bilo je još najmanje pet grobova, jednako s više individua u svakom od tih grobova. Točan broj sahranjenih osoba moći će se definirati tek nakon provođenja antropološke analize, koju će obaviti dr. sc. Željka Bedić s Instituta za antropologiju.

SKUPOCJENE KERAMIČKE POSUDE, NAKIT, NOŠNJE...

Od nalaza u obje gomile moguće je izdvojiti brojne keramičke posude, one najskupocjenije iz južnoitalskih grčkih kolonija ili minijaturne posude lokalne proizvodnje. Perkić naglašava kako su pronađeni i brončani nakit te dijelovi nošnje, kao što su brončane igle, fibule (kopče), narukvice, ukrasi za kosu i odjeću, jantarne i staklene perle i slično. Kao zanimljivost, posebno izdvaja nalaz brončane pincete koja izgleda skoro jednako kao što su današnje, uz jedinu “sitnu razliku“ što je u ono vrijeme to bio dio muškog kozmetičkog pribora! Također, pronađeno je i više komada oružja, kako kopalja tako i noževa, u pravilu izrađivanih od željeza.

Kao posebnu zanimljivost, naš sugovornik ističe podatak da se na jednom relativnom malom lokalitetu, u središnjem dijelu Pelješca nalaze predmeti u grobovima stanovnika ilirske zajednice, a koji potječu sa svih, u ono vrijeme poznatih, strana svijeta. Tako imamo jantarne perle s Baltika, staklene perle s Levanta, brončani nakit s prostora zapadnog i centralnog dijela Balkana te najskupocjenije keramičke posude iz grčkih kolonija sjeverne i južne Italije.

Iz svega se može zaključiti kako su mobilnost i trgovačke veze tadašnjih stanovnika bile vrlo intenzivne, a ilirska zajednica s Pelješca je imala vrlo važnu ulogu u njima. Uzrok njihove važnosti, a posredno s tim i bogatstva zajednice, možemo vjerojatno tražiti u položaju na glavnom plovidbenom putu, tj. nadzoru nad plovidbom Mljetskim, Pelješkim i Neretvanskim kanalom, odnosno nadzoru nad trgovačkim putevima od Sredozemlja prema unutrašnjosti.

Arheolozi koji su sudjelovali u istraživanjima naglašavaju kako daljnja interdisciplinarna istraživanja slijede i da se nadaju kako će znanstvenoj zajednici pružiti nove spoznaje o ilirskim zajednicama i njihovoj ulozi u mediteranskom kulturnom krugu, zadnjeg tisućljeća prije Krista.

No, ovom prigodom ne propuštaju uputiti i upozorenje samozvanim arheolozima-amaterima i “lovcima na blago“.

“Novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donesen u prosincu 2024., strogo je zabranio bilo kakvo korištenje detektora za metal na arheološkim nalazištima kao i prisvajanje tako pronađenih pokretnih arheoloških nalaza”, upozoravaju. Ako takvim ljubiteljima arheoloških artefakata verbalno upozorenje nije dovoljno, tu je i ono financijsko: za sve koji se ogluše, predviđene su novčane kazne u rasponu od 15 do 100 tisuća eura!