Dorić je  pojasnila što uključuju  istraživanja koja prethode samoj eksploataciji, koja ovisi o ishodima istraživanja.  Dozvola za istraživanje daje se za razdoblje od pet ili dodatno još jednu godinu, a uključuje 3D seizmičko snimanje, koje traje oko dva mjeseca, a nakon analizi snimki istražno bušenje, ako se dokaže postojanje komercijalne količine  ugljikovodika. Naknadno se radi idejni projekt i obvezujuća Studija utjecaja na okoliš, po visokim standardima koji obvezuju zemlje Europske unije, posebno nakon događanja u Meksičkom zaljevu.  Korist za Republiku Hrvatsku, ukoliko se krene u eksploataciju, bit će znatna, 55 posto zarade od bušotina ići će u državni proračun, a ostalo investitorima. Dio će biti izražen u novcu, a dio u sirovini.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u Jadranu se provodi preko 40 godina, ali nikada po ovako strogim kriterijima, kako se moglo čuti. Okupljenim sudionici rasprave imali su niz pitanja te su izrazili svoju zabrinutost. Prije samog početka izlaganja predstavnici dubrovačkog Živog zida  u vijećnici su držali transparente protiv eksploatacije ugljikovodika, a njihov predstavnik Dubravko Garbin najavio je prikupljanje potpisa za referendum.  Među ostalima su bili, kao i obično na javnim raspravama i izlaganjima, Jadranka Šimunović, Đuro Capor, dubrovački arhitekti,  ali i ravnatelj Instituta za more i priobalje Valter Kožul. Građani su većinom tvrdili kako su takve aktivnosti nespojive s turizmom i ribarstvom, ali je pojašnjeno kako takva postrojenja ni u kojem slučaju neće vidjeti s obale, niti će biti u područjima u kojima studija pokaže kako se neće dobro odraziti na biljni i životinjski svijet podmorja.

Građani su posebnu zabrinutost izrazili po pitanju mogućih incidenata i izlijevanja nafte, nakon čega je pojašnjeno kako će troškove takvih događanja, koji su prema istraživanjima mogući, ali vrlo rijetki i nikada se nisu dogodili u Jadranu, snositi isključivo investitori, pojasnila je Dorić.

Mirko Mesarić rekao je kako Strateška studija nije obvezujući, nego savjetodavni dokument te je pojasnio rezultate istraživanja i kako će se  istraživanje i eksploatacija ugljikovodika odraziti na gospodarstvo, turizam, ribarstvo, biljni i životinjski svijet. Životinje u moru, posebno kitovi, dupini i glavate želve mogu biti ugroženi zvukom ili onečišćenjem, kao i nekim drugim incidentima te će se sukladno pokazateljima studije izostaviti neka područja.

Što se tiče pitanja i komentara građana, Pepo Piteša spomenuo je  havariju u Meksičkom zaljevu, odgovoreno mu je kako kroz Jadran godišnje prođe četiri tisuće tankera koji mogu biti potencijalni problem, zbog ljudske pogreške ili nesreće.  Valter Kožul rekao je kako misli da 'ulazimo u ruski rulet'.  Dinko Bakulić  savjetovao je da se u slučaju incidenata stavi u ugovor obveza investitorima da snose troškove. Ana Musa  upozorila je na loše reference odabranih tvrtki. Dubravko Garbin je upozorio kako 8 posto izravnog BDP-a od turizma za RH, nije isti odnos kao u našim područjima gdje većina živi isključivo od turizma.

'Puno stručnih geologa je radilo vrlo pozitivne projekcije te su rekli da ima i nekoliko milijardi naftnih barela u Jadranu, ali bilo je i negativnih mišljenja koja kažu kako se nafta u Jadranu neće moći eksploatirati, i ako je ima, jer je jako gusta. Ali to  je danas jako teško reći. Moramo prvo napraviti istraživanja da znamo uopće što imamo, a ta će istraživanja trajati pet godina,' rekla je Dorić.