Nalazišta pločastog vapnenca na Korčuli i Pelješcu (FOTO)
Osim što je trebalo ustanoviti smještaj samih prirodnih nalazišta, bilo je bitno i pronaći objekte izgrađene od kamena nađenog na upravo toj lokaciji.
Sva su nalazišta popisana i kartirana, a po mišljenju stručnjaka kao tri najznačajnija izdvojena:
- Kućice pod Veli vrh – Žrnovo (otok Korčula)
- Donja Nakonava – u blizini Lovišta (Pelješac)
- Štala Bobana Lazi – Aleja kod groblja Vela Luka (Korčula)
Oni će biti prezentirani u virtualnoj stvarnosti u GIS aplikaciji i mobilnim aplikacijama kako bi bili dostupniji turistima i ostalima zainteresiranima za ovu vrstu arhitekture. To je prvi od tri elaborata izrađena kroz projekt Roof Of Rock, a slijede još dva kroz koje će više pažnje biti usmjereno na restauraciju i konzervaciju ovih objekata te zakonski okvir za njihovu zaštitu.
Ovi i rezultati rada ostalih deset projektnih partnera prezentirani su na koordinaciji koja je održana 9. rujna u Orebiću, gdje je DUNEA bila domaćin sastanka.
Tom je prilikom vanjski stručnjak Filip Bubalo iz Udruge Dragodid prezentirao spomenute rezultate istraživanja, a najavljeno je i objavljivanje Priručnika za održivo iskorištavanje, zaštitu i promociju objekata izgrađenih od pločastog vapnenca.
U njemu će biti objedinjeni podaci dobiveni temeljem elaborata koje je Dragodid napravio na temu trenutačnog stanja objekata izgrađenih od pločastog vapnenca u DNŽ, konzervatorskih i zakonodavnih okvira, primjera restauracije, te temeljem fizičkih i kemijskih ispitivanja svojstava pločastog vapnenca u graditeljstvu kao što su: savitljivost, poroznost, ponašanje pod opterećenijim i sl.
Projekt Roof Of Rock - Vapnenac kao zajednički nazivnik prirodne i kulturne baštine duž krške obale Jadranskog mora ima za cilj uspostaviti zajedničku platformu za održivo iskorištavanje, zaštitu i promociju pločastog vapnenca, te kreiranje smjernica za održivo upravljanje pločastim vapnencem kao zajedničkom prirodnom i kulturnom vrijednosti na cjelokupnom projektnom prostoru koji se proteže od Italije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nositelj projekta je Geološki zavod Slovenije.