Položeni vijenci i inicijativa za postavljenjem biste Stjepana Radića u Dubrovniku
Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod biste Stjepana Radića predsjednik Županijske organizacije HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije Stipo Gabrić sa suradnicima obilježio je 86. obljetnicu smrti Stjepana Radića, osnivača HSS-a i čovjeka koji je bio simbol borbe za hrvatski narod i hrvatskog čovjeka, jednog od najuglednijih i najomiljenijih hrvatskih političara početkom 20. stoljeća. Predsjednik Gabrić tom je prilikom podsjetio na važnost lika i djela Stjepana Radića, koji nam je ostavio puno, i to ne samo kao HSS-ovcima, već kao cijelom hrvatskom narodu. „Učio nas je da cijenimo svoje, da se borimo za ono što nam pripada i da poštujemo svoj narod i maloga čovjeka. Veličina djelovanja Stjepana Radića je upravo u tome što su njegove ideje i danas primjenjive; ne moramo smišljati ništa nova, dovoljno je da se držimo nauka braće Radić. Naše selo je danas na koljenima, hrvatski narod je u dubokoj moralnoj krizi, a u trenucima globalizacije suočavamo se s opasnošću gubljenja identiteta. Neka nam ideje i vrijednosti za koje se zalagao Radića budu putokaz kako nastaviti dalje pravim smjerom.“, istaknuo je Gabrić.
„Radićeva rečenica od samo nekoliko dana prije odlaska na kobnu sjednicu Narodne skupštine u Beograd „Mogu me ubiti, ali moj duh neće“ dokaz je njegove veličine i snage, jer i nakon toliko godina njegov duh i njegove ideje žive s nama“, zaključio je Gabrić.
Povodom obilježavanja 86. obljetnice smrti Stjepana Radića sastao se i Gradski odbor HSS-a Dubrovnik, na kojemu su se članovi s pijetetom prisjetili ideja i djelovanja Stjepana Radića. Istaknuto je kako je Radić često boravio na ovom području, te je dana inicijatica za postavljanje biste ovog velikana u Dubrovniku i dogovoreno je da se s realizacijom krene u ovoj godini, kada obilježavamo 110. godišnjicu Stranke.
Stjepan Radić preminuo je 8. kolovoza 1928. od posljednica ranjavanja u beogradskoj Narodnoj skupštini, kada je Puniša Račić, član srpske Narodne radikalne stranke, 20. lipnja 1928., izvršio atentat na predstavnike HSS-a. Iza atentata stajao je sam kralj Aleksandar Karađorđević, koji je htio likvidacijom Radića ugušiti hrvatske ideje i omogućiti apsolutnu prevlast Srbije nad ostalim narodima Kraljevine SHS. Hrvatska seljačka stranka u to je vrijeme imala jednodušnu potporu naroda u svim krajevima i djelovala u sastavu Seljačko-demokratske koalicije, zagovarajući feudalističko uređenje Jugoslavije. Zbog svojih stavova Radić je bio prisiljen studirati u inozemstvu i nerijetko se suočavao s političkim progonima, pritiscima i zatvorskim kaznama. Po povratku u domovinu s bratom Antunom pokreće list Dom, a 1904. osnivaju Hrvatsku pučku seljačku stranku. Slijedećih godina potpora Hrvatskoj seljačkoj stranci konstanto je rasla i ona postaje neizostavan čimbenik političkog, ali i društvenog života ovih prostora. Ubrzo nakon uvođenja šestosiječanjske diktature 1929. zabranjen je i rad HSS-u, ali stranka uspjeva „preživjeti“ u emigraciji i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća obnavlja se djelovanje HSS-a u domovini.
