Znanstvenici, doktorandi i Lastovci sudjelovali u radionici na prekrasnom otoku, u znak sjećanja na maestra Dražinića

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: , DD, Lucija Komaić
Druga radionica projekta 'Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj republici od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća' koji financira Hrvatska zaklada za znanost, održana je proteklog vikenda na Lastovu.

Radionicu su organizirali Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Sveučilište u Dubrovniku i Općina Lastovo, ovom prilikom u znak sjećanja na maestra Iva Dražinića, poznatog umjetnika i glazbenika s Lastova, koji nas je napustio ovog ljeta. 

U okviru radionice za sudionike i Lastovce održano je niz zanimljivih predavanja, a uz pomoć mještana Lastova odrađen je projektni zadatak 'Kumstvo na otoku Lastovu' u okviru istraživanja analize demografskih kretanja i društvenih mreža. Voditelji istraživanja bili su prof. dr. sc. Nella Lonza i akademik Nenad Vekarić, konzultantica istraživanja prof. dr. sc. Jasna Čapo, a asistenti  istraživanja bili su dr. sc. Irena Ipšić, dr. sc. Rina Kralj-Brassard, dr. sc. Ivana Lazarević i dr. sc. Marinko Marić.

Sudionici istraživanja bili su doktorandi poslijediplomskog doktorskog studija ‘‘Povijest stanovništva’’: Antun Car, Iva Dedo, Ankica Džono Boban, Ahmet Kalajdžić, Lucija Komaić, Sanja Krželj, Lada Lozančić, Sanja Lozančić, Marija Radonić, Marko Rašica, Vedran Stojanović, Sandra Šutalo, Natalija Varnakova, Ariana Violić Koprivec, Daria Vučijević, Radoslav Zaradić  i kazivači s otoka Lastova.

Na Lastovu su se u Domu kulture u okviru radionice održale uspješne obrane prijedloga doktorskih disertacija poslijediplomskog doktorskog studija “Povijest stanovništva.”  Vedranu Stojanoviću, Ariani Violić Koprivec, Ankici Džono Boban, Marku Rašici i Sandri Šutalo Lastovo će ostati u posebnom sjećanju na velik dan u njihovoj akademskoj karijeri.

Lastovce su oduševila zanimljiva predavanja znanstvenika izlagača o njihovom otoku u okviru Okruglog stola Universitas Lagustae i Respublica Ragusina: identiteti Lastova u kontekstu dubrovačke povijesti. U uvodnom govoru akademik Nenad Vekarić posebno se zahvalio načelniku Općine Lastovo Leu Katiću, njegovom suradniku Ivu Čihoratiću i pročelnici Ivani Frlan, kao i koordinatorici skupa Brigiti Masle Dražinić. Naglasio je kako je svima beskrajno žao što tu nije bio prisutan i začetnik ideje održavanja ovakve radionice na Lastovu, pokojni maestro Ivan Dražinić.

 Dr. sc. Ivana Lazarević održala je zanimljivo predavanje o  lastovskoj kancelariji, oporukama i ostalim vrijednim dokumentima koje su zabilježili lastovski kancelari. Prof. dr. sc. Irena Benyovsky Latin iznijela je zanimljivosti i podatke koji svjedoče o vremenu kada  su Lastovci kupovali kuće u dubrovačkom predgrađu u 13. st. Dr. sc. Irena Ipšić predstavila je svoja istraživanja i podatke iz lastovskog katastra iz 17. stoljeća, kao i podatke o najvećim veleposjednicima iz tog vremena. Dr. sc. Relja Seferović predstavio je sliku Lastova, 'bogatog otoka nemirnih stanovnika' u klasičnoj dubrovačkoj historiografiji. Dr. sc. Lovro Kunčević osvrnuo se na položaj Lastova unutar Dubrovačke republike i kako se na Lastovo gledalo iz dubrovačke vijećnice. Prof. dr. sc. Nella Lonza zaintrigirala je s predavanjem o lastovskim djevojkama, preljubnicama i robinjama dubrovačkih knezova u 13. stoljeću.  Prof. dr. sc. Slavica Stojan govorila je o Lastovcima i otočanima u percepciji književnosti te iznijela zanimljivosti na koje je u svojim istraživanjima naišla.  Dr. sc. Rina Kralj-Brassard govorila je o  lastovskim nahodima, prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan o depopulacija otoka, a  prof. dr. sc. Anđelko Akrap o demografskim procesima na Lastovu u 20. stoljeću.

 Sudionici skupa, kao i turisti koji još uvijek borave na Lastovu i uživaju u prekrasnom otoku, imali su priliku na trgu ispred crkve Svetog Kuzme i Damjana vidjeti nastupu klapa s Lastova i autohtone plesove, performans u nazočnosti i 'samog kneza'. Nastupili su KUD Lastovo te muška klapa 'Fumari' i ženska klapa 'Ladesta'. 

Popularni Članci