U ugodnom razgovoru, nakon događaja u organizaciji Women's Bank, finske humanitarne organizacije, koja već gotovo dva desetljeća podržava obrazovanje i ekonomsko osnaživanje žena u nerazvijenim zemljama, a ima svoj ogranak u Dubrovniku, s finskim veleposlanikom smo se dotaknuli odnosa između Finske i Hrvatske, vrijednosti koje oblikuju finsko društvo te specifičnosti njihova obrazovnog sustava u kojem je nastavničko zvanje jedno od najuglednijih. Razgovarali smo i o aktualnim izazovima klimatskih promjena, pristupu održivom turizmu, kao i o tome kako Finska uspijeva njegovati povjerenje građana u institucije i demokraciju. Budući da je ovo kraj njegovog mandata, veleposlanik Kankaanpää otkrio nam je i kako doživljava Dubrovnik te što bi finski mentalitet mogao ponuditi nama u Hrvatskoj – i obratno. 

Ovo vam nije prvi posjet Dubrovniku. Kako vam se grad čini? Je li se promijenio od vašeg zadnjeg dolaska?

- Ne, ovo mi nije prvi posjet Dubrovniku, rekao bih kako sam bio redoviti gost u gradu. Ne mogu ni izbrojati koliko puta sam bio ovdje, siguran sam da sam dolazio i po nekoliko puta godišnje. Prvi put sam ovdje bio prije četiri godine, kada sam postao veleposlanik u Hrvatskoj, BiH i pri Svetoj Stolici. Ne vidim neke velike promjene u gradu od mog prvog dolaska. Jedino se sjećam kako je bilo malo posjetitelja tijekom pandemije koronavirusa, a sada se sve više povećava broj gostiju.

Kako ocjenjujete trenutačne odnose između Finske i Hrvatske? Na kojim područjima vidite najviše potencijala za suradnju?

- Naši odnosi su dobri, kontakti među ljudima su izvrsni, Hrvatska je top destinacija za finske posjetitelje tijekom ljetne sezone... Gledajuću trgovinu i mogućnosti suradnje u Europskoj uniji i pitanja sigurnosti, sigurno postoji prostor za napredak. Finska sada želi ući u Nato i vidim i tu priliku za poboljšanjem odnosa, primjerice u sektoru vojne suradnje. Ima mnogo potencijala u našim odnosima i drago mi je što postoji događaj poput Women's Bank Dubrovnik koji je jedan od mostova suradnje gdje možemo doprinijeti i cijelom društvu.

Finska se često ističe kao primjer dobro uređenog, funkcionalnog i demokratskog društva. Što smatrate ključnim faktorima koji su tome doprinijeli?

- Mislim da je razlog tomu što živimo u hladnom području pa smo prisiljeni raditi zajedno i to je zasigurno jedan od razloga. Drugi je vjerojatno što smo naslijedili administracijski model kada smo bili dio Švedske i dugo vremena surađujemo s njima jako blisko. To je sigurno još jedan od razloga uspjeha. Uvijek smo ulagali jako puno u edukaciju, od osnovne škole do sveučilišta. Sve to su neki od utjecaja zbog koji smo kao društvo uspješni.

Imate jako dobre odnose sa susjedima, za razliku od nas na Balkanu.

- Moram reći kako nismo oduvijek bili tako dobri prijatelji. Švedska i Danska su vodile ratove jedni protiv drugih, a i mi smo bili u švedskoj vojsci kada smo bili dio države. Tako da nismo bili uvijek tako bliski, ali našu suradnju smo gradili ciljano od '50.-ih godina tako da zadnjih 75 godina gradimo odnose. Nije to nešto što dođe preko noći nego se mora raditi na tome, prvenstveno vidjeti na kojim područjima možete razviti odnose i suradnju - primjerice putovanja, sigurnost... Okoliš je dobro područje za krenuti u gradnju odnosa jer nije opterećeno politikom. Ranih devedesetih smo tako krenuli s baltičkim državama kada su postale samostalne. Ta neka konkretna područja su dobra za početak gradnje dobrih odnosa sa susjedima.

Što znači biti građanin Finske u smislu osobne odgovornosti, zajedništva i sudjelovanja u društvu?

- Mi smo prilično disciplinirani ljudi i često se trudimo dati sve od sebe i pomoći jedni drugima. Teško je odgovoriti kako biti idealan građanin, jer možda bi netko mogao reći kako smo uvijek u žurbi i previše smo fokusirani na to što radimo. Kada sam došao u Hrvatsku, moji prijatelji iz Dubrovnika su mi uvijek govorili 'pomalo'.

Finski obrazovni sustav prepoznat je kao jedan od najboljih u svijetu. Koje biste njegove ključne karakteristike izdvojili? Nastavničko zanimanje u Finskoj smatra se izuzetno prestižnim. Kako se postaje učitelj i zašto su učitelji toliko cijenjeni?

- Dugo, dugo vremena smo ulagali u obrazovni sustav. Kada je Finska bila jako siromašna zemlja, daleko na sjeveru, to je bio jedini način da izađemo iz siromaštva. Mislim da je tad nastala ideja, stara više od stotinu godina, da razvijamo finski obrazovni sustav. Uz pomoć obrazovanja stvorila se prilika za izlaskom iz siromaštva, da svatko pronađe bolji posao i omogući sebi veće prihode. Bio je to dugoročan razvoj.

Jesu li plaće učitelja visoke?

- Mislim da plaće nisu na onoj razini na kojoj bi trebale biti, ali svi učitelji imaju visoke akademske titule, jako su dobro pripremljeni za taj posao i motivirani su. Ja imam troje djece koji su sad već veliki, ali kada su bili u osnovnoj školi bio sam impresioniran radom njihovim učitelja. Jako sam ponosan na finske učitelje.

Finska je među državama koje ozbiljno pristupaju klimatskim promjenama. Koji su trenutačno najveći izazovi i kako se Finska s njima nosi?

- Snižavanje emisije ugljičnih plinova je osnova i to je ključ našeg djelovanja pa tako uvijek gledamo kako smanjiti emisije ugljika pošumljavanjem ili na bilo koji drugi način. O tome se najviše govori u Finskoj. Ovdje u Hrvatskoj, a posebno ovdje na obali, važno je znati da ste jako ovisni i dobrom vremenu i turizmu. Područje klimatskih promjena i turizma može biti dobro za suradnju Finske i Hrvatske, jer imate visoku razinu obrazovanja i  tehničkih znanja.

Kako Finska pristupa održivom turizmu i koje bi lekcije mogla podijeliti s drugim zemljama, uključujući Hrvatsku? Što je zapravo održivost o kojoj danas svi govore?

- Za početak recikliranje otpada, korištenje zelene energije, zaštita prirode u smislu da turisti ne mogu ići kud god žele primjerice u nacionalne parkove i zaštićene zone, moraju pratiti upute i važno je paziti na zaštitu od požara. Sve to su mali dijelovi koji su jako važni kada govorimo o održivom turizmu.

Finska priroda je snažan adut u turizmu. Kako se balansira između zaštite okoliša i turističkog razvoja?

- Sjeverni dio Finske bilježi povećanje turista. Ja sam naravno sretan da ljudi provode svoje slobodno vrijeme u prirodi i prelijepom okolišu, ali i to ima drugu stranu medalje. Imate puno ljudi koji idu samo zbog fotografije u zaštićena područja i to onda nije održivi turizam. Moramo biti strpljivi kada uživamo u prirodi i moramo sve što donosimo u prirodu odnijeti sa sobom. Mislim prvenstveno na otpad. Restrikcije po tom pitanju su ok, ali Finska je velika država i ljudi moraju slijediti sve upute i biti odgovorni.

Što Hrvati mogu naučiti od Finaca?

- Zanimljivo pitanje, jer većinom me ljudi pitaju što Finci mogu naučiti od Hrvata. A moj odgovor je uvijek da imate jako ugodan mentalitet, taj 'polako' ili kako na jugu kažu 'pomalo' stav, uživanje u životu, sjedenje s obitelji i prijateljima u kafićima, ne biti uvijek u nekoj žurbi kao što smo mi... Mi često trčimo kroz grad, ne zaustavljamo se previše u kafićima. A kada govorim o nama, mislim da smo disciplinirani, imamo jako nisku razinu korupcije i dobro upravljanje. Mislim da su to stvari koje bi Hrvati mogli usvojiti. I naravno dobar sustav školstva. Ali Hrvatska je sjajna država i jako sam sretan što sam imao tu mogućnost provesti ovdje četiri godine, puno sam putovao, imao sam sjajne konzulate, izvrsne događaje... Vjerujem da ću se vratiti u Hrvatsku u privatnom posjetu.