Naime, Orkestar koji je u ratno vrijeme izvodio koncerte u prosincu 1991. godine, ne bi li gestom pružili potporu braniteljima i nadu sugrađanima, a danas u Grad kulture i umjetnosti dovodi renomirane svjetske glazbenike kroz različite festivale, radi u neprimjerenom prostoru u Slanici. Nemogućnost održavanja koncerata tijekom jesensko-zimskog dijela godine, problemi s vlagom, grijanjem i hlađenjem te smanjeni kapaciteti za publiku samo su neki od problema na koje je u više navrata upozorio ravnatelj Damir Milat, a koje su mogli vidjeti svi oni koji su pratili koncerte. Naime, u prostor Slanice stane tek 60-ak posjetitelja pa je teško organizirati edukativne koncerte za mladež. Postoji prostor za gledatelje na prvom katu, ali iz njega publika uopće ne može vidjeti Orkestar koji nastupa.

Milat: Veliki svjetski glazbenici podržavaju nas u našim zahtjevima

Problemi su nastali kad su tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica i tadašnji rektor Sveučilišta u Dubrovniku Mateo Milković potpisali Ugovor o dodjeli ljetnikovca Crijević Pucić na uporabu Sveučilišta, bez naknade, a kojeg je do tada koristio Dubrovački simfonijski orkestar. Time je Sveučilište dobilo zgradu Rektorata, a ugovor je istekao 2014. godine. Gradonačelnik Andro Vlahušić Rektoratu je omogućio dodatni, jednogodišnji najam koji istječe ove godine u prosincu, što je pokrenulo nagađanja kako će nakon toga morati napustiti zgradu. Za sada se može samo nagađati što će se dalje dogoditi s ljetnikovcem i kome će biti dat na korištenje, no dio javnosti smatra kako bi ono trebalo ponovno biti dodijeljeno Orkestru.

'Za kvalitetniji rad i djelovanje Orkestra  treba osigurati adekvatan prostor, kakav je imao u ljetnikovcu. Orkestar je jedno vrijeme bio nositelj glazbenog djela Dubrovačkih ljetnih igara, što je sad teško ostvariti, upravo zbog problema prostora. Vrlo veliki broj poznatih svjetskih umjetnika je surađivao s orkestrom i podržavaju nas u našim zahtjevima,' izjavio je Milat za Dubrovački dnevnik.

Prelazak Orkestra iz Pucića nazvao je lošim potezom tadašnje uprave što je imalo negativne posljedice.

'Orkestar nije mogao organizirati koncertnu sezonu, izgubio je publiku, smanjio se broj vođa u gudačkoj sekciji, a rad na edukaciji mladih je bio znatno otežan. Čak se počela provlačiti ideja o gašenju orkestra. Prije deset godina Orkestar je napravio gestu podrške Sveučilištu, čiji je razvoj vrlo važan za budućnost razvoja Grada,' kazao  je.

Nekome ljetnikovci, a nekome Slanica

Prema njegovim riječima, u Puciću je Orkestar imao idealne uvjete za rad, s riješenim pitanjem akustike, vlage, grijanja i hlađenja. Zbog većeg prostora Orkestar se mogao povećavati, organizirati probe za znatno veći sastav orkestra, koji je potreban za izvođenje većih glazbenih djela, posebno za vrijeme trajanja Ljetnih igara. Također tvrdi kako su imali skladišni prostor, bolje uvjete za rad kancelarija i arhive. Ispred ljetnikovca su se mogli održavati promenadni koncerti, te osmisliti programi koji se ponavljaju. Pucić je imao koncertnu dvoranu od oko 200 sjedećih mjesta te su u njoj održavali koncerte u jesensko-zimskom periodu. Imali su i zamjenski prostor  u slučaju da se koncerti usljed nevremena ne mogu održati u Kneževom dvoru ili na otvorenom prostoru. Kako tvrdi Milat, slučaju održavanja koncerata komorne glazbe i recitala, broj publike je mogao biti i do 270 mjesta. Također, u prostoru Pucića su imali i idealne uvjete za snimanje CD-a, a mogli su organizirati i odvojene probe sekcija, što je u prostoru Slanice nemoguće. Povratak u Pucić stoga bi, prema riječima ravnatelja Orkestra, mogao omogućiti višegodišnje planiranje i omogućio bi razvoj orkestra.

'Vjerujemo da i vodstvo Sveučilišta shvaća važnost razvoja kulture Grada, te opravdane potrebe Simfonijskog orkestra da ima normalne uvjete rada,' dodao je Milat, no čini se kako Sveučilište to za sada baš i ne shvaća. Do izjave rektorice nismo uspjeli doći osobno obzirom kako njen broj mobitela nije javan i ne može se dobiti, kao ni putem telefonskog broja Rektorata objavljenog na interentskim stranicama. 

Međutim, prije nekoliko dana održan je sastanak župana Nikole Dobroslavića i rektorice Vesne Vrtiprah koji su iskazali protivljenje iseljavanja Rektorata iz ljetnikovca, o čemu su mediji nagađali. Tom su prilikom izjavili kako bi se takav potez mogao protumačiti kao odustajanje Grada Dubrovnika od potpore Sveučilištu i razvoja Dubrovnika kao sveučilišnog grada. S druge strane, 2012. godine svečano je otvorena središnja zgrada Kampusa na prostoru bivše 'stare bolnice'. Podsjetimo, riječ je o projektu vrijednom 700 milijuna kuna.

Također vrijedi napomenuti kako Sveučilište posjeduje koristi zgrade na frekventnim gradskim lokacijama, a neke od njih su Sveučilišni kampus, zgrada u kojoj su smješteni sveučilišni odjeli u Ulici Ćira Carića, zgrada u kojoj je smješten Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na Lapadskoj obali te ljetnikovac Crijević Pucić u kojem se nalazi Rektorat. A druge strane, DSO se gužva u tijesnoj slanici.