Hotelijer: Konkurentnost se ne gradi spuštanjem cijena, Dubrovnik je premium destinacija!
Unatoč atraktivnosti Jadranske obale i dugogodišnjoj reputaciji Dubrovnika kao jedne od najpoželjnijih mediteranskih destinacija, hotelijeri na jugu Hrvatske i ove sezone suočavaju se s nizom izazova.
Sezona 2025. započela je s blagim optimizmom, ali i podosta neizvjesnosti, koje proizlaze iz kombinacije globalnih trendova i lokalnih problema - od promjene turističkih navika do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ali i pojačane konkurencije drugih destinacija.
Dok turizam ostaje jedan od ključnih pokretača gospodarstva, sve se češće postavlja pitanje koliko su dubrovački hoteli spremni prilagoditi se novim zahtjevima tržišta i dinamičnom okruženju. Jedna od čestih kritika koja se posljednjih godina može čuti na račun hrvatskog turizma jest previsoke cijene. Iako je poskupljenje dio globalnog trenda, mnogi smatraju kako je upravo turistički sektor među onima koji su "pretjerali".
Cijene moraju pratiti kvalitetu
Predsjednik Strukovne grupe hotelijera pri Županijskoj komori HGK Dubrovnik, Hrvoje Šanje, osvrnuo se na aktualnu situaciju u dubrovačkim hotelima, uključujući i pitanje cijena. Prema njegovim riječima, cijene su se "korigirale", ali pritom naglašava važnost da svako povećanje mora biti opravdano, prvenstveno kroz unapređenje usluge i infrastrukture.
"Cilj nije samo povećanje cijena, nego stvaranje dodane vrijednosti za naše goste. Ulaganja u obnovu objekata, edukaciju osoblja, digitalizaciju, održivost i podizanje kvalitete usluge nužni su kako bismo zadržali visoke standarde i ostali konkurentni na međunarodnom tržištu", ističe Šanje. Dodaje kako današnji gosti jasno prepoznaju razliku između "puke skupoće" i stvarne vrijednosti.
"Podizanje cijena mora biti popraćeno konkretnim unaprjeđenjem usluge i sadržaja. U tom kontekstu, ne smijemo se voditi isključivo usporedbom cijena, već sveukupnim iskustvom koje gost dobiva", kaže.
Dubrovnik kao "premium" destinacija
Prema Šanji, dubrovački hoteli su u skladu su s cijenama koje nude s obzirom na razinu usluge i ekskluzivnosti.
"Naši hoteli kontinuirano ulažu u kvalitetu – bilo da je riječ o uređenju interijera, dodatnim sadržajima, gastronomiji ili personaliziranoj usluzi. Dubrovnik je premium destinacija koja nudi luksuznu infrastrukturu i jedinstven turistički doživljaj. Zato je nužno da se naša konkurentnost gradi na kvaliteti, a ne na snižavanju cijena", poručuje Šanje.
Dodaje i da su troškovi poslovanja u hotelijerstvu znatno porasli – od cijena energenata i hrane do logistike i plaća. Osim toga, sve više hotela ulaže u održive tehnologije, energetsku učinkovitost i
modernu digitalnu infrastrukturu.
"To su dugoročno vrijedne investicije, iako donose kratkoročne troškove. Upravo zato, prilagodba cijena bila je nužna. No, ključno je da ta cijena ostane u korelaciji s kvalitetom, jer samo tako gosti imaju osjećaj da za svoj novac dobivaju stvarnu vrijednost", kazao je.
Gosti prepoznaju vrijednost
Iako su cijene porasle, dubrovački hoteli, prema riječima Šanje, i dalje uživaju povjerenje gostiju.
"Naši gosti u pravilu prepoznaju da cijena koju plaćaju reflektira razinu usluge koju dobivaju. Stalno radimo na poboljšanju – od gastronomije i smještaja do dodatnih sadržaja i održivih rješenja. Kvalitetan smještaj, profesionalna usluga i dodatni sadržaji čine tu investiciju vrijednom. No, važno je da cijene i dalje ostanu konkurentne i opravdane, jer samo u tom slučaju možemo zadržati povjerenje posjetitelja", naglasio je.
Hoteli kao oslonac razvoja
Šanje ističe da Dubrovnik ima dobru hotelsku infrastrukturu, posebice u višim kategorijama, ali i da postoji prostor za napredak.
"Potrebna su kontinuirana ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju i zelene tehnologije. No, ključno je da hotelske investicije prati i razvoj gradske infrastrukture, od prometnih rješenja, javnih prostora i komunalne opreme. Takva sinergija podiže ukupnu kvalitetu destinacije", pojašnjava.
Prema podacima koje navodi Šanje, u Dubrovniku hotelski smještaj čini 35 posto ukupnih turističkih kapaciteta, s oko 12.100 kreveta. Privatni smještaj zauzima oko 48 posto (16.499 kreveta), dok ostatak otpada na kampove, hostele i druge oblike smještaja. Na razini cijele Dubrovačko-neretvanske županije, hotelski udio iznosi svega 24 posto, a privatni čak 55 posto.
"Ti podaci pokazuju da Dubrovnik ima snažniju hotelsku strukturu, od ostatka Županije. No, i dalje postoji prostor za poticanje novih ulaganja u hotelski sektor. Hoteli donose dodanu vrijednost destinaciji, omogućuju bolje upravljanje kvalitetom, otvaraju radna mjesta i snažno utječu na imidž grada kao vrhunske turističke destinacije", zaključuje Hrvoje Šanje, Predsjednik Strukovne grupe hotelijera pri Županijskoj komori HGK Dubrovnik.