Nakon desetljeća razgovora i rada, predstavljena dopunjena 'Zagonetka pobjede' Olivera Peza

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović/DD
Promocija drugog dopunjenog izdanja knjige 'Zagonetka pobjede' Olivera Peza održana je večeras u Kazalištu Marina Držića. U njoj su zabilježeni događaji s prvih crta bojišnice od Konavala do Stonskog primorja.

Knjiga „Zagonetka pobjede“ nastala je u okviru projekta Imperial DOCVMENTA udruge Art FORMAT. Na gotovo 1100 stranica ovog izdanja, u dva sveska, nižu se transkripti sa snimanja istoimenog dokumentarnog filma. Naime, ovim projektom, koji se odvija već 15 godina, uz knjigu je planirano i objavljivanje dokumentarnog serijala, filma, internetskih i drugih formata, kroz koje bi se dokumentirala velikosrpska agresija na Dubrovačku općinu 1991. godine.

Transkripcijom snimljenih razgovora u knjigu Oliver Pezo bavi se već cijelo desetljeće. Obrađene su sve bitke s prvih crta bojišnice od Konavala do Stonskoga primorja, a s više stotina sugovornika snimanja i razgovore smo vodili na izvornim lokacijama. Svi su oni branili Dubrovnik prije međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i osnivanja Hrvatske vojske.

Recenzenti su knjigu već uoči prvog izdanja 2015. godine ocijenili kao rezultat naj sveobuhvatnijeg istraživanja i objedinjavanja memoarske građe koje je ikad provedeno na nekoj od hrvatskih bojišnica iz '91. godine.  Potreba za drugim izdanjem ukazala se već nekoliko mjeseci poslije promocije prvog. Nakon dodatnih snimanja, transkribiranja i analiziranja drugo izdanje, podijeljeno u dva sveska, donosi stotinu novih stranica svjedočanstava o najtežim danima dubrovačke povijesti.

"Što je istina? Isitna nije samo u meni, ona je u svima nama. Doduše, ja sam bio u Domovinskom ratu na ovom području “izvor i ušće”, jer su sve zapovijedi išle od mene, a sva izvješća k meni. Ali istina je i u meni i oko mene... Prihvaćali je mi ili odbijali, sramili se ili ponosili njome, prošlost promijeniti ne možemo.
Zato bi bilo uputno, opravdano i politički mudro tu povijest prepustiti povjesničarima, Domovinski rat dobro prosuditi, pravilno suditi, zlo osuditi, dobre stvari pohvaliti... Hrvatskom narodu je uvijek dosad istinu pisao netko drugi. Pisali su, nazovimo to “pobjednici”... bilo da je to Beč, bilo da je to Pešta, bilo da je to Beograd. Ja bih želio da istinu o Domovinskom ratu, da povijest o Domovinskom ratu piše istina. Zagovaram i opciju da mlade generacije ne odgajamo da mrze, nego da pamte, jer pamćenje je alat, a mržnja je golemi teret... U privitku uoči tiskanja knjige “Zagonetka pobjede” čitam očitovanja sudionika
događaja, a to je izvorni način pisanja priloga za noviju povijest juga Hrvatske čime bi u vodu pale konstrukcije “Haga” i oblatine “Veritasa”, već bi mi sami pisali svoju povijest, ali perom istine jer se, uvjeren sam, nemamo čega sramiti!", zapisao je o knjizi general Nojko Marinović.

"Eto, prošlo je trideset godina od Domovinskog rata za slobodu hrvatskog naroda. Sjeveroistok i jugoistok  Hrvatske dali su sve da se obrani i preživi u naletima JNA i Srbočetnika i danas, iako je sve vidljivo, pitanje  je gledamo li na to svi ispravno. Svaki spor ima svoj čvor. “Zagonetka pobjede” ga pokušava raspetljati,  odgovoriti budućim naraštajima kako i zašto je Hrvatska napadnuta i u Dubrovniku. Tu slučajnosti nema, dušman je uništavao i ubijao sve hrvatsko i razumno, prošlo i buduće! To se vidi  danas, velikosrpska politika ne miruje, uvijek je u službi tuđina i čudnih interesa. Od 1807. do danas,  osvajačima smeta Hrvat i slobodna Hrvatska. Mi smo “trn” na granici! Ne, ništa se ne mijenja osim nas samih. Sjećanje nas napušta vulgarno i brzo.  Budući scenarij malo će se promijeniti, samo kozmetički, hoće li sve o nama postati povijesni izgred?  “Miloklizna” memorija ne želi čuti za ljude koji su stvarali i ginuli za slobodu. Nismo brinuli što ćemo  po smrti ostaviti, nego komu ćemo ostaviti. Ta briga nije prestala, a prijetnja nije nestala. Vječne borbe  očistile su našu krv, dušu i um. Nemojmo nositi srce Hrvatske u grob!", zapisao je general Ante Roso.

"Zbirka “Zagonetka pobjede” oduševljava ne samo organizacijskom sposobnošću urednika i istraživača  nego i koncepcijom, kronološko - tematskim pristupom i izuzetno važnim zemljovidima i ilustracijama  koje nam približavaju svu dramu opsade Dubrovnika kobne jeseni 1991. godine. Za nas koji smo  dubrovačku i hrvatsku borbu protiv velikosrpskog agresora pratili iz velike daljine, ali i za one koji  su bili unutar opkoljenog Grada ili u okupiranim područjima, ova će zbirka otkriti razna događanja  iz onog vremena što su nam bila ili nepoznata ili tek djelomično poznata. Ona će također, putem  problematiziranja svih prepreka s kojima su se nosili i branitelji i civilno stanovništvo, otkriti svu  zagonetku obrane i pobjede. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez svjedočanstava brojnih sudionika,  branitelja i drugih, koji su vlastitim riječima pokazali kako pojedinačna iskustva čine zajedničku kroniku  vremena. U suvremenoj historiografiji takav se pristup naziva oralnom poviješću. Ovdje je ta vještina,  sa svim prednostima autentičnosti doživljaja, ali ipak bez pogodnosti arhivskih vrela, zastupljena na  zavidnoj razini. Isto kao što je britanski povjesničar Ronald Fraser svojom knjigom “The Blood of Spain”  (1979.) preko svjedočanstva stotina suvremenika dozvao u svijest čitatelja svu dramu Španjolskog  građanskog rata, tako su nas Oliver Pezo i njegovi suradnici istim pristupom vratili u velike dane  dubrovačkog stradanja i samoprijegorne obrane", opisao je knjigu profesor Ivo Banac. 

"Knjigom “Zagonetka pobjede”, s obzirom na to da su u njoj navedena sjećanja relevantnog broja  sudionika ratnih događaja na području Dubrovnika 1991., uglavnom hrvatskih branitelja, a u manjem  broju političkih aktera i sudionika pregovora s neprijateljskom stranom, istraživačima povijesti  Domovinskoga rata na jugu Hrvatske ponuđeno je gradivo koje će omogućiti cjelovitiju sliku događaja  i jasnije razumijevanje prilika i teškoća s kojima su se suočavali hrvatski branitelji, te posebice uvid u  atmosferu u kojoj se 1991. organizirala i provodila obrana toga područja. Posebnost knjige je u tome  što kronološki, po danima, na temelju sjećanja branitelja, pokazuje što se događalo na svakom dijelu  dubrovačkoga bojišta, od Konavala i granice s Crnom Gorom i BiH, do Čepikuća, Slanoga i Stona. Ta  sjećanja obuhvatila su svako naselje, svaku otpornu točku na kojoj su se nalazili branitelji, tako da  čitatelj dobiva cjelovitu sliku područja o kojem se govori, ali i problema u obrani – od organizacijskih  do logističkih, prije svega u popuni naoružanjem i materijalno tehničkim sredstvima, ali i problema u  međuljudskim odnosima i nepovjerenja prema pojedinim strukturama i dužnosnicima obrane", dio je recenzije profesora Ante Nazora. 

"Već sam izbor naslova Zagonetka pobjede naglašava autorov istraživački pristup temi, odnosno  njegov otklon od, čini se, danas sveprisutnog korištenja povijesti u političke svrhe, posebno razdoblja  Domovinskog rata. Naime, posredstvom tiskanih i elektroničkih medija (radijske i televizijske emisije,  internet) često se upravo selektivnim usmenim svjedočanstvima nastoje potkrijepiti i dokazati unaprijed  zadane teze koje su pak u funkciji ostvarivanja parcijalnog političkog ili ideološkog interesa neke  društvene grupe ili pojedinaca. Pritom dolaze do izražaja posve proizvoljni i jednostrani prikazi, prosudbe  i zaključci kojima se pridaje apsolutni status neprijepornih istina. Tako se javnosti žele nametnuti  kojekakve teze o izdajama, namjernom žrtvovanju gradova i teritorija, dogovorenom ratu, razmjeni  teritorija ili one o podjeli krivnje kojom se izjednačuje agresor i žrtva, građanskom ratu itd. Nasuprot  takvom pristupu, autor “Zagonetke pobjede” nastoji dati što sveobuhvatniji i detaljniji prikaz ratnih  događanja tijekom 1991. godine. Događaji su stavljeni u prvi plan i gotovo se za svaki pronalazi više  njegovih sudionika, od zapovjednika na terenu pa do najviših zapovjednih razina Hrvatske vojske i  policije, zatim ljude koji su obnašali različite funkcije u političkim strukturama vlasti, nepoznati branitelji,  “obični”, “mali” ljudi, zapravo svi oni koji su na bilo koji način bili uključeni i aktivno sudjelovali u obrani  napadnutog hrvatskog Juga, odnosno područja ondašnje Općine Dubrovnik", recenzirao je profesor Marijo Reljanović.

Nakladnici su Art FORMAT i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, a pokrovitelj Grad Dubrovnik.

Popularni Članci