"Ovo je budućnost dubrovačke neurokirurgije", pokazuje doktor Lupret na svoju kolegicu Trninić dok nas upoznaje. "Postoji još samo jedna tako dobra neurokirurginja, japanka Yoko Kato, ali Trninić će biti i bolja", nastavlja on. Velike su to riječi koje izgleda, mogu staviti Dubrovčane u miran san - budućnost je svijetla, barem što se neurokirurgije tiče.

Otvaramo razgovor o modernoj operaciji koja se izvodi u Općoj bolnici Dubrovnik, a toliko je 'ozbiljna' da se izvodi u tek još dvije ustanove u Hrvatskoj, među njima niti jedna opća bolnica osim dubrovačke. Neurokirurzi Lupret i Trninić ugrađuju implatante iz 3D printera na lubanji, gdje postoji 'rupa' odnosno odstranjena kost. Jedan takav pacijent operiran je ovih dana. 

"U posljednjeg pacijenta se radi o defektu kranija temporalno lijevo, koji je nastao kao posljedica traume. Kroz određeni period, od najmanje šest mjeseci, treba se postaviti umjetni materijal kako bi se zaštitio intrakranijski prostor. Ipak atmosferski  tlak djeluje na taj dio mozga i postoje određene posljedice. Prema CT-u se napravi 3D kalup, tada s umjetnim materijalom metilmetakrilatom, kojega nazivamo palacos, radimo implatant. Na kraju se sve fiksira titanskim pločicama i vijcima i slijedi sandardno zatvaranje kirurške rane. To je više kozmetički defekt", govori doktorica Trninić. 

'Kozmetički defekt' - neobična struktura riječi za 'popravak' rupe na lubanji? 

„U našem žargonu neurokirurga to nazivamo kozmetički zahvat. Naravno, kada se makne kost i tu ostaje rupa - to jest defekt, ako pacijent padne i tu udari može poginuti, a imaju i glavobolje i neke druge smetnje“, pojašnjavaju doktori ozbiljnost stanja.

"Operacija je trajala oko dva i pol sata. Više zbog toga što tehnički kao neurokirurzi dosta vremena provedemo pripremajući pacijenta, od pozicije do svega ostaloga. Nakon pripreme, standardno pripremamo operacijsko polje, napravi se rez po starom rezu, tkivo se ispreparira i onda slijedio dio miješanja materijala. U kalupu na sterilan način formiramo metilmetakrilat ili tzv. palacos i kasnije implatant malo moderliramo s brusilicama, nakon čega sve fiksiramo i zatvaramo rez", pojašnjava tijek operacije neurokirurginja Trninić.

Doktor Lupret navodi kako se ranijih godina na mjesto traume vraćala stara kost, no to više nije dozvoljeno, obzirom da kost nerijetko bude 'smrskana', zbog čega je bolji izbor umjetni materijal.

Kalupi iz 3D printera rade se u firmi u Zagrebu.

"U Dubrovniku smo već operirali deset pacijenata. U toj firmi u Zagrebu sada rade na tome da se 'izbace' kalupi, a omogući printanje implatanta samo samo na temelju CT-a. U tom slučaju mi ne bismo radili otiske iz kalupa, već bi se implatant odmah napravio i išao bi direktno na mjesto defekta", objašnjava Lupret.

Prije su pacijenti za ovu operaciju troškove snosili sami, a od ove godine snosi ih HZZO, što je pacijente obradovalo s obzirom da se radi o operaciji koja košta između 20 i 30 tisuća kuna.

Zahvat je ovo koji ne radi niti jedna opća bolnica u Hrvatskoj osim dubrovačke, a za grad je iznimno važno da ima Odjel neurokirurgije zbog zemljopisnog položaja, ali kako navodi doktor Lupret, i zbog turizma.

U Dubrovnik je došao iz KBC-a Sestre Milosrdnice prije 12 godina.

„Nije bilo teško jer je Dubrovniku trebao neurokirurg. U Zagrebu sam svoje napravio, naučio sam mlade ljude, pa čak je i ministar Beroš bio moj učenik. Došao sam tu prije 12 godina i zatekao doktoricu Trninić za koju sam vidio da je vrlo vrijedna osoba. Rijetkost je danas naći nekoga tko ne ide doma iz bolnice prije nego je sve napravljeno“, navodi Lupret i dodaje kako bi uz sve uspjehe OB Dubrovnik mogla jednom postati KBC.

„S obzirom na to da znamo kakav je sustav zdravstva, mislim da država neće moći dovoljno uložiti u to, a budući da je Dubrovnik bogat grad, tu bi trebali uložiti i poduzetnici jer bi se njima isplatilo. Što je bolnica na boljem glasu to je i njima bolje. Bez lokalne zajednice mislim da to nije moguće, ovako kako to danas izgleda“, iznosi Lupret.

I ravnatelj Opće bolnice Marijo Bekić ističe kako je ponosan na djelatnike bolnice, u ovom slučaju Odjela za neurokirurgiju, koji uspješno funkcionira kao odjel dvije godine.

„Same neurokirurške djelatnosti ovdje neprekidno postoje i od ranije, već 23 godine Opća bolnica Dubrovnik ima neurokirurga na raspolaganju. Danas imamo dvoje specijalista neurokirurgije i dva specijalizanta. Oprema je suvremena i uprava se trudi osigurati potreban materijial za svakodnevni rad. Upravo ovakav jedan poduhvat koji je izveden prekjučer i koji se već rutinski izvodi u Općoj bolnici, a izvodi se tek na dva mjesta u Hrvatskoj, pokazuje koji smo iskorak kao ustanova postigli i kao neurokirurški odjel i kao stručnjaci za neurokirurgiju. To je samo jedan od segmenata pružanja zdravstvenih usluga prema kojima je OB Dubrovnik u vrhu Hrvatske. Posebno to naglašavam s obzirom na naše specifičnosti udaljenosti od velikih kliničkih bolničkih centara“, ističe za Dubrovački dnevnik ravnatelj Bekić.

Za opće bolnice nije standard da imaju odjele neurokirurgije, međutim Bekić navodi kako je Dubrovniku to potrebno obzirom na udaljenost od KBC-a Split, koji između ostalog nije uvijek u mogućnosti pokriti sva stanja, pa nerijetko dubrovački pacijenti završavaju i u KBC-ovima u Zagrebu.

„Upravo zato naši specijalisti raspolažu i jednom, rekao bih, nadogradnjom svoga znanja i određenih tehnika koje vrlo vrlo rijetko imaju opće bolnice u Hrvatskoj. Zbog toga želimo istaknuti ovakve uspjehe i upoznati naše pacijente s onim što se može raditi u općoj bolnici Dubrovnik“, zaključio je ravnatelj.

Pacijent nad kojim je obavljen ovaj zahvat se oporavlja uspješno, a već sutra bi trebao biti otpušten iz bolnice.