Ples baštine i srca: Linđo proslavio 60 godina uz ovacije publike na Igrama (FOTO)
Folklorni ansambl Linđo uveličao je 76. Dubrovačke ljetne igre s četiri nastupa prepuna živopisnih folklornih kreacija i žive baštine.
Na posljednjem, sinoćnjem nastupu u ovoj festivalskoj sezoni, održanom ispred Katedrale, domaćoj i stranoj publici donijeli su svu ljepotu i bogatstvo folklora. Poseban značaj koncertu dalo je obilježavanje 60. obljetnice postojanja ansambla, koju su proslavili bogatim i raznovrsnim programom.
Na repertoaru su se, među ostalim, našle najtrofejnija hrvatska folklorna koreografija svih vremena „Podravski svati“, „Posavina“ doktora Ivana Ivančana, „Vrličko kolo“ prof. Zvonimira Ljevakovića – osnivača ansambla Lado, zatim „Zdravi bili ded i baka“ Emila Cosetta, baranjski set „Alaj fino to baranjsko vino“ i „Baranjsko kolo na brzo“, te mnogi drugi plesovi i skladbe koji su oduševili publiku.
Na 76. Igrama Linđo je ove godine nastupio ukupno četiri puta – tri puta na taraci tvrđave Revelin te sinoć na završnom koncertu ispred Katedrale. Osim toga, ansambl je održao i predavanje u atriju palače Sponza pod nazivom Linđo i Igre: šest desetljeća strateškoga partnerstva.
Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. godine, danas je ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ansambl je dobitnik brojnih priznanja i nagrada. Od 1967. redovito nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, a na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i svijetu uspješno promovira ime Dubrovnika i Hrvatske. Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana tako i domaća publika.