U posljednjih nekoliko godina sve veći broj mladih pokazuje interes za upisom u medicinsku školu. Taj trend, koji je jedna od rijetkih pozitivnih stvari 'iznikla' iz pandemije korona virusa, očituje se i u dubrovačkoj školi. No, unatoč povećanom interesu, zdravstveni sustav na terenu suočava se s ozbiljnim izazovima zbog nedostatka liječnika i medicinskog osoblja.  

Dok u školama klupe popunjavaju buduće medicinske sestre, tehničari i liječnici, u zdravstvenim ustanovama stolice su prazne.  

Što se dogodi na putu od školstva do posla? Je li stvar u lošoj plaći ili malom gradu koji ne nudi dovoljno prilika? O tome govore ravnatelj Doma zdravlja Branko Bazdan i ravnateljica Medicinske škole Dubrovik Marijana Kulić. 

KULIĆ: NAŠI UČENICI OSTAJU U MEDICINI  

Marijana Kulić, ravnateljica Medicinske škole Dubrovnik navela je kako je upisano 50-ak učenika, u dva razreda smjera medicinski tehničar. 

„Mi maksimalno upisujemo dva razreda, oko 50 učenika, i to je bilo popunjeno već u prvom roku. Svake je godine sve manje djece i sve manje srednjoškolaca, tako da kad otvorimo upise i to popunimo, mi smo iznimno zadovoljni. Nekoliko je učenika ostalo ‘ispod crte’, ali ne puno“, rekla je. 

Na pitanje ostaju li učenici u medicinskoj struci nakon srednje ili se 'prešaltaju' u turizam i druga zanimanja, Kulić odgovara kako njihovi učenici u najvećem postotku ostaju u struci. 

„Naši učenici ostaju u medicini. Veliki broj ih upisuje studij sestrinstva. Mogu ići raditi, mogu upisati sestrinstvo, a mogu se dalje školovati i za liječnike. Zapravo, mogu sve, samo je pitanje što žele i koliko su spremni uložiti u pripremu“, kazala je. 

Dodala je kako odluke o budućnosti učenika često ovise o osobnim okolnostima i interesima, pa nema jasno izraženog trenda ili pravila.  

„Dio njih odmah ide raditi u dubrovačku bolnicu, a dio nastavlja studij. U postotku kojih je više, nema nekog pravila, to ovisi od generacije do generacije. Ove ih je godine više ostalo raditi u bolnici, dok ih je prošle godine više išlo na studij“, izjavila je. 

Trend porasta interesa za medicinske smjerove, koji je započeo nakon pandemije, kaže Kulić, i dalje se nastavlja. 

BAZDAN: STANJE JE NIKAKVO 

Branko Bazdan, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik, osvrnuo se na trenutačno stanje kadrova u ustanovi. 

„Stanje je nikakvo. Na našem području trenutačno radi 10 liječnika starijih od 65 godina (to su ljudi s uvjetima za mirovinu op.a.). Stalno raspisujemo natječaje za specijalizacije, no gotovo nitko se ne javlja. Ponekad uspijemo naći zamjene ili privremene liječnike, ali oni odlaze čim dobiju priliku za bolničku specijalizaciju“, govori.  

Objašnjava kako Dom zdravlja ima ukupno 38 ordinacija obiteljske medicine, od kojih je 22 pod njihovom upravom, dok su ostale privatne.  
„Naša je uloga poslati liječnike na specijalizacije, bez obzira na to hoće li kasnije raditi u ordinacijama Doma zdravlja ili kao koncesionari,“ istaknuo je. 

Na pitanje ima li među zaposlenima medicinskih sestara koje su završile dubrovačku medicinsku školu, rekao je kako ih ima, ali ih svejedno nedostaje. 
„Većina sestara su bivše učenice te škole. Međutim, trenutno nam nedostaju tri sestre, posebno u stomatološkim ordinacijama. Za ostale djelatnosti nekako se snalazimo“, izjavio je.  

TURIZAM, ALI I NEDOSTATAK PRILIKA 

Upitan zašto dolazi do nedostatka kad se u Dubrovniku godišnje školuje oko 50 budućih sestara, tehničara, liječnika i liječnica, Bazdan je rekao da je njegov dojam kako Dubrovnik nudi druge, ponekad unosnije prilike za zaradu. 
„Mnogi se odlučuju za sezonske poslove u turizmu koji su često unosniji od rada medicinske sestre. Liječnici često odlaze na studij i ne vraćaju se. Klinike u većim gradovima ih ‘usisavaju’ jer tamo lakše mogu ostvariti profesionalni razvoj, poput doktorata, koji je danas puno važniji nego nekada“, iznosi.  

Na pitanje kako riješiti problem nedostatka, Bazdan je rekao da će se to morati riješiti na državnoj razini. 
„Klinike su prenabujale i privukle liječnike iz perifernih područja, dok je primarna medicina ozbiljno narušena. Ako se nešto ne poduzme, situacija će se pogoršati u sljedećih nekoliko godina“, upozorava. 

BRUTO PLAĆU U NETO 

Bazdan je istaknuo prijedloge koje su kao Udruga poslodavaca, u kojoj je on član predsjedništva, predlagali. 
„Predlagali smo, primjerice, da se na otocima bruto plaća isplaćuje kao neto, bez prireza i doprinosa, zbog poteškoća u privlačenju liječnika u te krajeve“, navodi.  

Na pitanje ima li sluha za te prijedloge, kazao je da do sada nije bilo pomaka. 
„Već deset godina to predlažemo, ali do sada nije bilo pomaka. Problem je što se radi o izmjenama više zakona, od poreznog do zdravstvenog, mirovinskog... A tu je onda i koordinacija između ministarstava“, zaključio je. 

I dok školske učionice pune budući medicinari, stvarnost zdravstvenog sustava ostaje zabrinjavajuća. Sustavno rješenje, očito, ne može doći preko noći, ali bez konkretnih poteza poput povećanja plaća, boljih uvjeta rada i većih ulaganja u primarnu medicinu, ne treba očekivati promjenu. Na kraju, obrazovanje bez jasnog puta prema zapošljavanju i ostanku u struci ostaje neiskorišten potencijal. Iako ga volimo zvati 'zdravstvenim sustavom', sve je jasnije kako zdravstvo bez ljudi nije sustav nego problem.