O toj temi razgovarali smo s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić, koja je iznijela analizu stanja u trgovinskom sektoru, s naglaskom na strukturu prihoda, profitabilnosti i ponašanje potrošača – kako domaćih, tako i stranih.

„Prema GFI izvještajima za 2024. godinu, u odnosu na 2023., trgovina je pala s drugog na treće mjesto u strukturi ukupnih prihoda, što govori o dva paralelna trenda – snažnijem rastu prihoda u građevinskom sektoru te padu prihoda u trgovini“, pojasnila je Trojić. Još jasniju sliku pružaju podaci o dobiti, gdje je trgovina pala na četvrto mjesto, što potvrđuje da je njezina profitabilnost u županiji u padu. Pri tome broj zaposlenih u trgovini ostaje stabilan (devet posto udjela u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije).

ZANIMLJIV TREND U PRVIH ŠEST MJESECI 2025.

S druge strane, podaci Porezne uprave o broju i vrijednosti fiskaliziranih računa u trgovini na malo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otkrivaju zanimljiv trend: u prvih šest mjeseci 2025. izdano je osam posto manje računa nego godinu ranije, dok je njihova vrijednost porasla za deset posto. To jasno ukazuje na rast cijena, ali i na pad potrošnje.

Trojić ističe kako je posebno znakovit podatak za lipanj, mjesec koji označava početak vrhunca turističke sezone. Naime, broj izdanih računa pao je za 12 posto, dok je vrijednost bila sedam posto veća. U ovom slučaju, dodaje predsjednica Županijske komore, može se govoriti o svojevrsnom padu potražnje turista, koji su sve više suzdržani pri kupnji, što zbog cijena, što zbog njihova standarda.

„Svjedoci smo pada broj izdanih računa i smanjene potrošnje, ali s druge strane vidimo i dalje kako na policama maloprodajnih lanaca cijene rastu. Trgovci vjerojatno računaju na turizam i potrošnju turista pa će tako kompenzirati izostanak domaće potrošnje. Sve to govori kako je rasla nominalna vrijednost prometa, ali ne na temelju povećanja potrošnje nego povećanjem cijena. Kud će nas to dovesti još uvijek ne znamo, ali pratimo“, kazuje Trojić.

Gledajući broj fiskaliziranih računa u trgovinama na malo u ovoj godini, navodi predsjednica Županijske komore, jedino razdoblje, kada je rasla potrošnja, bio je travanj – mjesec u kojem je bio Uskrs.

„U siječnju, kada je bio domaći bojkot trgovina zbog inflacije, došlo je do pada fiskaliziranih računa od sedam posto, no u lipnju došlo je do pada od spomenutih 12 posto. Turisti su suzdržani u kupnji što je zanimljivo za ovu godinu, jer prošle godine kupnja u trgovačkim lancima je bilo glavno obilježje sezone“, istaknula je.

SVI ŽELE 'ZAGRABITI' U PRIHODE OD TURIZMA

Trojić dodaje kako bi bilo zanimljivo istražiti ovaj trend koji, prema njezinom mišljenju, ukazuje na promjenu strukture gostiju ili promjenu navika.

Prema njezinim riječima - trgovine i trgovački lanci u županiji već dugo ne prave poslovne planove na bazi potrošnje lokalnog stanovništva nego su svoj poslovni model gotovo u potpunosti okrenuli prema turizmu.

„Novi trgovački centri, poput nedavno otvorenog u Stonu, a u planu je otvaranje poslovnica poznatih trgovačkih lanaca u Čilipima i u Dubrovniku, niču ne zbog lokalne potrošnje nego da bi sudjelovali u izdašnoj turističkoj potrošnji. Cijene u brojnim sektorima, pa tako i trgovini na malo, rastu jer se poslovni subjekti pokušavaju približiti profitnim maržama turističkog sektora. Svi žele sudjelovati u podjeli turističkog kolača“, kaže predsjednica Županijske komore.

Jedan od ključnih problema, prema Trojić, je i nedostatak logističkog-distributivnog centra u županiji koji bi omogućio lakši protok domaćih proizvoda prema hotelima i ugostiteljima. Zbog  toga se tržište oslanja na uvoz.

HRVATSKA JE OVISNA O UVOZU

„Da se danas dogodi neka kriza ili poremećaj, Hrvatska bi ostala gladna jer nema svoju održivu proizvodnju i ovisna je o uvozu. Puno je razloga koji su doveli do toga – devedesetih je uvozni lobi bio jak, tad nam je u strukturi prihoda i dobiti trgovina bila broj jedan, nije bilo turizma; drugi razlog su imovinsko pravni problemi oko zemljišta što je rak rana hrvatske poljoprivrede; a nakon toga sve manje se ljudi bavi proizvodnjom jer je to težak posao. Svakako, logističko-distributivni centar bi bio važan jer bi se tako osigurala stabilnost malim hrvatskim proizvođačima hrane, ali i popravila turistička gastro scena“, ukazala je na važnu potrebu predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Unatoč padu prometa u trgovini, ugostiteljstvo bilježi rast i po broju i po vrijednosti fiskaliziranih računa – i to svih šest mjeseci. Međutim, promjene u potrošačkom ponašanju su vidljive i tu: sve je veća potražnja za brzom i jeftinijom hranom, što govori o pokušaju turista i građana da prilagode svoje navike cijenama i standardu.

Zaključno, Trojić poručuje da bi jesen mogla donijeti smirivanje inflacijskih pritisaka i nešto niže cijene u butigama, jer tada trgovine više ovise o domaćem stanovništvu. No, ostaje otvoreno pitanje – hoće li domaći građani moći izdržati zimu bez daljnjeg pada potrošnje.