Nedavno je građevinska inspekcija zatvorila gradilište na Batali investitora Atlantske plovidbe d.d., Abakona d.o.o. i Atlant Batala centra d.o.o., te je pokrenula upravni inspekcijski postupak. Gradilište je zatvoreno jer je investitor prilikom gradnje odstupio od građevinske dozvole. Naime, prema izdanoj građevinskoj dozvoli, investitor je bio dužan napraviti rekonstrukciju postojeće zgrade, no on je staro zdanje u potpunosti uklonio, te iz temelja počeo graditi novu zgradu. 

Ono što se u ovom slučaju odmah nameće kao glavno pitanje jest zašto je građevinskoj inspekciji trebalo toliko dugo da zatvori gradilište kada se golim okom već prije nekoliko godina vidjelo da je stara građevina uklonjena i da nema riječi o nikakvoj rekonstrukciji. Zašto se čekalo toliko dugo? Sada je nova zgrada skoro završena i sigurno u ovom trenutku nitko neće naložiti rušenje. 

Pitali smo Državni inspektorat Republike Hrvatske (DIRH) zašto im je trebalo puno vremena da izađu na teren te leži li glavni problem u manjku radne snage odnosno stručnih građevinskih inspektora na jugu Hrvatske.  

- Devetnaest građevinskih inspektora Područnog ureda u Splitu obavlja nadzore na području Dubrovačko-neretvanske županije. Neovisno o navedenom broju stalno raspoređenih inspektora u PU Split, Državni inspektorat po potrebi organizira akcije pojačanog nadzora na određenim područjima Hrvatske. Tijekom takvih nadzora, nadzore na pojedinom području obavljaju i inspektori iz svih ostalih područnih ureda i ispostava Državnog inspektorata, vodeći pri tome računa da ispomoć ne utječe na funkcioniranje redovnih poslova i nadzora u svakoj pojedinoj ustrojstvenoj jedinici – kazali su nam iz DIRH-a. 

Na papiru jedan broj, u stvarnosti drugi 

Možda na papiru postoji 19 građevinskih inspektora koji ponekad djeluju u najjužnijoj županiji, ali u praksi je taj broj često znatno niži. Gradonačelnik Mato Franković upravo zbog situacije na Batali ustvrdio je kako je nužno da u Dubrovniku postoje barem tri građevinska inspektora koji su stalno tu. Eto, sada su nam stvari jasnije. Iako DIRH spominje čak 19 građevinskih inspektora koji povremeno djeluju u Dubrovniku i okolici, problem je što je jako mali broj njih cijelo vrijeme u Dubrovniku. I prije pet godina Franković i glavni državni inspektor Andrija Mikulić dogovarali su ispomoć građevinskih inspektora. Tada je odlučeno da dva inspektora iz Zagreba dolaze na ispomoć u Dubrovnik, svaki po šest mjeseci. Iz svega ovoga jasno je kako stalnih građevinskih inspektora u Dubrovniku itekako nedostaje. Stoga građevinska inspekcija na teren u pravilu izlazi po nečijoj prijavi, a zbog obima posla zna se dogoditi da to bude s debelim zakašnjenjem. 

Jedna od najboljih mogućih sugovornica na ovu temu je Orlanda Tokić, koja je arhitektica, a također je svojevremeno obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika. 

-Građevinska inspekcija sigurno ne ide gradom i pregledava što se radi, niti oni to mogu zbog manjka ljudi. Oni uglavnom djeluju po pisanoj prijavi. Što se tiče same Batale, očito nitko dugo vremena nije poslao prijavu, zato im je trebalo ovoliko dugo da izađu na teren. Moje je mišljenje da je do kontrole na Batali došlo zbog pisanja medija o uskom trotoaru, pa je netko prijavio inspekciji – govori nam Tokić te se osvrće na broj samih inspektora. 

-Koliko ja znam, do prije šest mjeseci u Dubrovniku nije bio niti jedan stalan inspektor, nego su dolazili iz drugih krajeva Hrvatske, ponajviše Splita. To u praksi znači da čovjek tu dođe na tjedan dana, odradi što stigne i opet ga nema. A odradi ono što je prijavljeno, neće on sam svojevoljno istraživati možebitne nezakonitosti – govori bivša zamjenica gradonačelnika. 

Napominje da sada važnu ulogu mogu imati i komunalni redari. 

-Oni također mogu kontrolirati radi li se legalno. Komunalni redar nije toliko stručan kao građevinski inspektor, ali može izaći na teren i ako sumnja u neke nepravilnosti prijaviti ih inspekciji. Baš zato što nema dovoljno građevinskih inspektora dio odgovornosti se prebacio na komunalne redare. E sad, oni s obzirom na stručnost neke nepravilnosti mogu prepoznati, neke ne mogu. Smatram da bi u Dubrovniku dva komunalna redara trebalo dodatno educirati u pogledu građevinskih radova. Tako i za pomorsko dobro ili javne površine. Ne može svaki komunalni redar sve znati. Iz svoje prakse mogu potvrditi da komunalni redari često izlaze na gradilišta i kontroliraju što se radi, a ako im je nešto sumnjivo, prijavljuju građevinskoj inspekciji. Manje kazne sami pišu – ističe Tokić. 

No, pustimo sad komunalne redare, pravo pitanje jest zbog čega nema dovoljno građevinskih inspektora. Je li problem u maloj plaći, a ogromnoj odgovornosti? Svakako, tu je i moment zamjeranja, ponekad i prema vrlo mutnim ljudima, da ne kažemo klasičnim mafijašima. 

-Inspektori su užasno loše plaćeni s obzirom na to kakvu odgovornost imaju. Moraju završiti građevinski fakultet i imati iskustva rada u struci. Zašto bi bili građevinski inspektori i zamjerali se svima kada mogu raditi u privatnom sektoru i biti bolje plaćeni? Nije lako ni komunalnim redarima, ali oni to barem mogu biti sa srednjom školom. I za jedan i za drugi posao moraš imati i psihičke snage i dobar želudac. Ukratko, građevinski inspektori bi trebali imati puno bolje plaće. Doduše u zadnje vrijeme su im se nešto povećale, ali prije su bile zaista smiješno male. Eto, zato je uvijek nedostajalo inspektora  - naglašava arhitektica. 

Montovjerna se gradila slično kao zgrada na Batali 

Pitamo i što će biti sa zgradom na Batali, kakve će posljedice investitor snositi.  

-Po mom iskustvu, investitor će uzeti nekog vještaka koji će onda dokazati da se ta rekonstrukcija nije mogla učiniti, i onda će netko dati neku izjavu, i to će se sve pokriti papirima uz plaćanje neke kazne. Nije ovo prva zgrada koja se radila na taj način. Uostalom, i Osnovna škola Montovjerna se gradila slično, isto preko rekonstrukcije. Bilo je predviđeno da se ostavi jedan zid, a onda je i taj zid na kraju pao i sagrađena je skroz nova škola. Razlika između Montovjerne i Batale jest što škola nije išla skroz uz cestu, odnosno nije se gradila do točke pucanja kako je na Batali slučaj gdje se ni u vezi zelenila nije vodilo računa – zaključuje Orlanda Tokić. 

I Zdenko Medović, nedavno umirovljeni pročelnik Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, ističe kako je uvijek bila borba da se u Dubrovniku pridobiju građevinski inspektori. 

-Nedostatak građevinskih inspektora veliki je problem Dubrovnika dugi niz godina. Eto, to se sad najbolje vidi na Batali. To je pat pozicija. Što sad napraviti? Neće se srušiti cijeli objekt. Grad Dubrovnik tu ništa ne može osim ne izdati uporabnu dozvolu. To u praksi znači da se sutra vlasnici neće moći upisati u zemljišne knjige, niti će im banka moći dati kredit. Naravno, moći će u javnog bilježnika sklapati kupoprodajne ugovore, ali neće moći provesti kroz knjige da su stvarni vlasnici. Da se razumijemo, bez uporabne dozvole 'vlasnici' stanova uopće ne bi smjeli useliti, ali znamo svi da se to često ne poštuje – objašnjava Medović. 

Bivši pročelnik veliki akcelerator kaosa vidi u zakonu, odnosno tumačenju rekonstrukcije prema kojoj se izdaje građevinska dozvola. 

-Zakon bi se trebao mijenjati po pitanju rekonstrukcije. Ostaviš neki mali zidić, dobiješ dozvolu za rekonstrukciju, a kada sve napraviš i izda ti se uporabna dozvola, srušiš taj zidić. U biti je napravljeno potpuno novo zdanje, a ti si dobio građevinsku dozvolu za rekonstrukciju. To nema veze s pameću – ističe Medović. 

Komunalni redari mogu djelovati isto kao policajci 

Pitamo ga za komunalne redare. Mogu li oni biti rješenje za manjak građevinskih inspektora? 

-Mogli bi komunalni redari puno učiniti. Jest da nisu educirani i stručni kao građevinski inspektori, ali ja bih to usporedio s policijom i sudstvom. Policajac ili komunalni redar upozoravaju na nepravilnosti, prijavljuju dalje, a onda sudac ili građevinska inspekcija donose odluku. Razumijete, ni policajac ne treba imati pravni fakultet kako bi uočio kršenje zakona. Tako ja gledam i na komunalne redare. Sve što trebaju jest utvrditi činjenično stanje na terenu, pa će se onda dalje donositi odluke. Oni bi itekako mogli pomoći u sprječavanju građevinskog kaosa pravovremenom izlaskom na teren. Koliko ja znam oni i izlaze na teren. E sad, što se točno dogodilo s Batalom, nisam upoznat – govori Medović. 

Unatoč konstantnom manjku kadra, statistika DIRH-a ne čini se toliko loša. Tako je građevinska inspekcija od 1. travnja 2019. godine, od kada je ustrojena u Državnom inspektoratu, do 1. listopada 2025. godine na području cijele države obavila ukupno 42.523 inspekcijska nadzora zakonitosti građenja, te donijela 6.654 rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina, zatvorila više od 3.000 aktivnih gradilišta i podnijela 334 kaznene prijave zbog nezakonitog građenja u zaštićenim područjima ili zbog povrede zatvorenog gradilišta.  

-Iz prostora je nakon postupanja građevinske inspekcije ukupno uklonjeno 2.305 nezakonitih građevina, od kojeg broja je 151 građevinu prisilno uklonio DIRH putem ugovornih izvođača. Naime, većina bespravnih graditelja započnu sami uklanjati nezakonite građevine tek nakon što se građevinska inspekcija pojavi na licu mjesta radi uklanjanja – kazali su nam iz DIRH-a. 

- Od ukupnih podataka, u istom razdoblju građevinski inspektori Područnog ureda u Splitu, koji su mjesno nadležni obavljati inspekcijske poslove na području  Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, obavili su 6.780 inspekcijskih nadzora, donijeli 1.028 rješenja o uklanjanju, zatvorili 423 gradilišta te podnijeli 148 kaznenih prijava, posebno na zaštićenom obalnom području. Iz prostora je uklonjeno ukupno 378 nezakonitih građevina, od kojeg broja je DIRH putem ugovornih izvođača uklonio 47 građevina i to u Splitu i Omišu, u uvali Vruja te na otocima Čiovo, Hvar i Vis. U lipnju 2025. godine DIRH je na otoku Veli Budikovac uklonio 14 nezakonitih građevina izgrađenih unutar geoparka Viški arhipelag, a u tijeku su pripreme za uklanjanje više nezakonitih građevina na otoku Braču i Hvaru. Samo tijekom 2024. i 2025. godine obavljeno je 1.805 inspekcijskih nadzora i zatvorena 182 aktivna gradilišta – zaključili su iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske. 

Brojke bi sigurno bile i znatno veće da ima dovoljan broj građevinskih inspektora. Ovako, svako malo, država legalizira lijepi broj bespravno izgrađenih objekata nagrađujući tako kršenje zakona.