Centar upozorava: 'Zakon o upravljanju državnom imovinom bez jasnih kriterija i odgovornosti'
Stranka Centar upozorila je kako dva ključna zakona koja reguliraju upravljanje državnom imovinom. Riječ je o Zakonu o upravljanju i Zakonu o Centru za restrukturiranje i prodaju koji, smatraju oni, ne sadrže jasne kriterije na temelju kojih bi se imovina u vlasništvu Republike Hrvatske klasificirala kao strateška, odlučivalo o njezinoj prodaji ili restrukturiranju, niti vrednovali učinci na zapošljavanje i lokalne zajednice. Upozoravaju da takav zakonodavni okvir ostavlja prostor za političke odluke koje nisu utemeljene na javnom interesu, već na proizvoljnoj procjeni. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
„Ni Zakon o upravljanju ni Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju, koji propisuju kako će država upravljati poduzećima i imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, ne propisuju jasne kriterije koji određuju što je strateška imovina, kada se prodaje, a kada restrukturira te kako se vrednuju učinci na zaposlenost, zajednicu i tržište. Bez tih kriterija, odluke se donose prema političkoj volji, a ne prema javnom interesu“, poručila je saborska zastupnica Centra Viktorija Knežević.
Podsjećajući da ukupna imovina tih poduzeća prelazi 16 milijardi eura, a godišnji prihodi premašuju osam milijardi, Knežević je upozorila da je riječ o golemoj vrijednosti kojom država upravlja u ime svih građana.
„Upravo zato način upravljanja tim resursima mora biti odgovoran, transparentan i stručan. Nažalost, zakoni koje danas imamo pred sobom, u postojećem obliku, to ne jamče. Obećavaju promjenu, ali bez ključnih mehanizama, mjernih instrumenata, kriterija i odgovornosti“, naglasila je.
Da bi se zakoni uskladili s najboljim europskim praksama, stranka Centar podnijela je 22 amandmana, predlažući, među ostalim, uvođenje obvezne procjene strateške vrijednosti imovine, analize učinaka na zapošljavanje i tržište te jasno razlikovanje između prodaje i restrukturiranja.
„Zakon o upravljanju postavlja osnovne mehanizme. Klasificira društva, uvodi vlasničku politiku, govori o izvještavanju i imenovanjima, dok Zakon o CERP-u određuje kako će se raspolagati nekim od najvrjednijih dijelova tog portfelja. Ali, ni jedan ni drugi ne definiraju tko odlučuje, kako, i s kojom odgovornošću. Omogućuju da se i dalje imenuje bez kriterija, odlučuje bez evaluacije, izvještava bez sadržaja, i sve to iza zatvorenih vrata“, rekla je zastupnica, dodajući da je ključno pitanje tko upravlja državnom imovinom i u čije ime.
„Tražimo da ciljevi vlasničke politike budu mjerljivi i transparentni, da članovi nadzornih odbora budu zaista neovisni, a ne samo deklarirani, da kriteriji prodaje i restrukturiranja budu jasno propisani u zakonu, umjesto prepušteni političkoj procjeni. Osim toga, predložili smo i da se imenovanja odvijaju putem javnog poziva, uz definirane kriterije integriteta, da se povjerenje gradi kroz pravila, ne kroz improvizaciju i da sve to bude vidljivo i javno dostupno, a ne skriveno u PDF dokumentima, na trećoj razini web stranice“, navela je Knežević.
Sve saborske zastupnike pozvala je da podrže amandmane Centra, poručivši da upravljanje državnom imovinom mora biti vođeno najboljim standardima, a ne najnižim očekivanjima.
