INTERVJU Frane Garma – "Budući pomorci, budite uporni i imajte viziju!"
Iako je mlad iza njega je bogato iskustvo koje je stekao na raznim brodovima, a od rujna prošle godine obavlja dužnost zapovjednika na PSV-u „Highland Prince", jednom o najboljih i najmodernijih brodova u Aberdeenu.
Od malih nogu zaljubljen u more, Frane Garma, 35-godišnji Brodaričanin, odlučio se za karijeru u offshore sektoru jer, kako kaže, nikad se nije vidio na tankeru ili bulkeru.
Frane, jednostavan i uvijek spreman na šalu, kao da i ne obavlja posao koji zahtijeva potpunu koncentraciju, posao u kojem je odgovoran za brod, posadu i komunikaciju s klijentom. Kako je došlo do toga da krene upravo u offshore, kakvi su tamo uvjeti i mogućnost napredovanja, upitali smo našeg mladog sugovornika.
1. Recite nam za početak kada ste se odlučili za navigavanje? Da li je netko iz Vaše obitelji bio pomorac ili je jednostavno presudilo to što volite more i živite uz njega?
Kad provedeš cijelo djetinjstvo vezan za brodove i more onda se nije teško odlučiti za pomorsku školu i navigavanje. To mi je bilo nekako prirodno i normalno. Cijela moja obitelj usko je povezana s morem. Dida je bio prvi časnik palube, otac Boris je također navigava kada je bija mlađi, a moj brat Šime radi na jahtama i završava Pomorsku školu. Međutim, ono što nas je obilježilo kao obitelj je spužvarstvo. Otac je bio ronilac cijeli život tako da smo brat i ja uvik molili da nas vodi sa sobom na vijađ, na što bi otac u većini slučajeva i pristao.
Ići liti na vijađ i pomagati starijima oko ronilaca i broda bilo je puno lakše nego učiti u školi. U prvom razredu srednje Pomorske škole bio sam toliko loš da su svi mislili da neću uspit završit školu. Bio san prvi u školi na natjecanju u vezivanju konopa, a zadnji u astronomiji i matematici. Nakon puno muke, truda i rada ipak sam sve priveo kraju i danas sam Zapovjednik na jednom od najmodernijih brodova.
Otac bi bija ponosan. S druge strane nisam netko koga možete poslati na more da se vrati s ručkom. Da mi date sve ribolovne alate svita i pustite na more ja bi umra od gladi za dva dana. Takvi san.
2. Koliko ste godina imali kad ste se prvi put otisnuli na more?
Prvi počeci su bili s ocem na spugama kada sam imao oko deset godina. Kad bi me vodija sa sobom to bi bila teška radost. Isto tako, kada bi morao ostati doma dva dana bi bija ljut i plaka. Prateći oca naučija sam puno toga. Moji vršnjaci nisu znali vozit kaić, a ja sam vozio brod od 13 metara i punija ronilačke boce, pomagao oko svega po brodu. Za mene je to bilo sve i temelji za ovo šta radim danas.
3. Kakvi su bili Vaši počeci? Gdje ste započeli i kako je tekla Vaša karijera?
Nakon završene škole i vojske, par godina mi se izgubilo, a da ni dan danas ne znam gdje. Onda sam se trgnuo i krenuo odrađivati kadeturu. Nakon par mjeseci se krcam na Splitsku Plovidbu i počinjem odrađivati kadeturu. Torba se spakirala i prijatelji su me odveli na ukrcaj u Rijeci na MB Čikolu. Nakon mjesec dana Kapetan mi je rekao da me mora iskrcati jer na moje mjesto dolazi drugi kadet, sin od nekog iz firme i da nemaju drugog izbora.
Nakon nešto više od godine dana u Brazilu prijatelj Kristijan mi je pomogao da se ukrcam na Nomisa u Sjevernom moru. STBY brod koji je četiri tjedna na lokaciji i služi da u slučaju opasnosti evakuira radnike s platforme. Tu sam otkrio sve čari Sjevernoga mora i to mi je bio jedan od najtežih poslova koje sam radio, ili nisam radio, jer nije bilo puno posla. Ružno vrime i samo čekanje da prođe 28 dana me dotuklo te sam tražio premještaj na PSV. Nakon prelaska na PSV firma se prodaje Vroon-u i tu ostajem do 2011., a nakon toga se prebacujem na Viking Supply Ships. Tu preuzimam svoj prvi brod kao Zapovjednik.
Kako firma nije imala namjeru kupovati nove brodove, a ja sam htio napredovati i raditi na većim azimut drive brodovima, 2014. u devetom mjesecu se prebacujem na Gulfmark offshore. Sada sam zapovjednik na Highland Prince, STX 09CD PSV napravljen u Norveškoj, 90 metara dug i 20 širok, jedan od najboljih brodova u Aberdeenu. Na Princa se dovode potencijalni klijenti i novi zapovjednici na prilagodbu da im se pobliže opiše što je Gulfmark Offshore i na koji način radi. Velika čast i zadovoljstvo.
4. Opišite nam Vaše iskustvo u trgovačkoj mornarici. Koliko ste proveli u tom sektoru?
Nikada se nisam vidio na trgovačkoj mornarici, nekakvom tankeru ili bulku. Da se kadetura mogla odradit na Offshoru vjerojatno bih to i učinio. Privlačilo me to što kada ste na AHTS-u ili PSV-u radite na nekom projektu i pripadate dijelu većeg tima. Prijevoz tereta od točke A do točke B meni je teška muka i dosada.5. Nakon trgovačke mornarice put Vas je odveo u offshore sektor. Recite nam koja je razlika između mornarice i offshore sektora? Kako ste se odlučili za prijelaz u offshore?
Razlika je ogromna, nedavno sam bio zamoljen prihvatiti starijeg gospodina koji je dugi niz godina bio zapovjednik na tankerima za prvog časnika palube i nije išlo. PSV je kontejneraš, tanker i bulk u jednome, uz to da uz rad sa svim tim teretom moraš manovrat 10 metara od platforme na vremenskim uvjetima koji graniče s ludošću. Mi pumpamo gorivo, mud, cimenat, vodu i istovremeno krcamo/iskrcavamo kontejnere. Kada se pomorci speciliziraju za jednu vrstu prijevoza tereta onda im je teško kad se uspiju prebacit na offshore i u većini slučajeva moraju krenuti od početka.Za mene nikad nije postojala opcija izvan offshora. Svi koje sam poznavao su bili u offshoru i bilo je samo pitanje vremena kada ću im se pridružiti.
Offshore je podcijenjen u odnosu na trgovačku mornaricu u većini slučajeva jer ljudi ne razumiju o čemu se radi. Ljudima je važnija dužina broda umjesto posao koji obavljaju. Kada vas u Kapetaniji na ispitu pitaju žito ili paru, a vi im krenete pričati o AHTS, PSV, MPSV i Diesel/Electric strojevima samo zakolutaju očima i potjeraju vas vanka. Tolike su razlike.
6. Od 2005. godine ste u offshore sektoru. Opišite nam svoja iskustva od početka karijere u offshore sektoru do danas, kada obavljate dužnost zapovjednika. Što se radi, koji su kriteriji i kakvi su uvjeti?
Offshore se strahovito promijenio. Od vremena kada ste provodili 4,5 dana u portu i dan na lokaciji, sada vas ukrcaju u pola dana i provedete 10 dana na lokaciji. Kada sam ja krenuo već je sve bilo postroženo i samo sam slušao priče kako je bilo prije i na koji se način radilo. Prije kad je brod radio na platformi bacija je ankoru i krmom se vezao za platformu te pogasio sve makine. Mogli ste se izvući ako vam nešto ne radi i nije vam smetalo tako isploviti. Posada se tražila po lokalnim kafićima, breveti su bili potvrde od firme da ste sposobni za rad. Danas je to nezamislivo, a prije je to bilo normalno.U Aberdeenu ima možda dva, tri broda koja nemaju DP i rade na Joystick. U Norveškoj već odavno nema broda bez DP-a. Offshore brodovi su postali nevjerojatno modernizirani, s DP konzolama, kompletno automatiziranom strojarnicama (4 diesel electric motora koji se sami pale i gase, zavisno koliko vam treba snage u određenom trenutku) te mostovima koji izgledaju kao nešto iz SF filmova. CCTV kamere po cijelom brodu, sve se snima i prati. Safety na brodu je nešto o čemu se vodi posebna pažnja. Ne radi raznoraznih inspekcija, već radi nas samih. To je oprema koja nam može spasiti život i oko toga nema gledanja kroz prste ili šparanja. Sve mora biti u vrhunskom stanju jer uvjeti u kojima radite su ekstremni. O posadi i certifikatima sve znamo, konstantno obnavljanje i doškolovanje su postali normalni dio života, traže se mladi ljudi sa završenim školama, vrhunskim preporukama i godinama iskustva iza sebe.
Klijenti su se također postrožili. Recimo da ulazite u charter za BP. Prvo vam na brod dolazi predstavnik chartera s kojim cijela posada napravi sastanak na kojem se objasni što se od vas očekuje, kakva su safety pravila i kućna pravila. Uzima podatke, gorivo, vodu, stanje tankova. To je takozvani On hire survey. Nakon njega dolazi predstvanik tvrtke koju je BP unajmio da napravi OVID tj. inspekciju broda i posade da dokaže da je brod na određenoj razini za ulazak u charter. OVID može trajati i dva dana. Obično je dosta teži i detaljniji od MCA inspekcije i znaju točno što da traže jer ih provode bivši kapetani. Apsolutno sve se pregleda i testira na brodu za vrijeme trajanja inspekcije. Ako imate neki veći propust ne možete ići u charter, a za manji vam daju par dana da ga uklonite. Naravno da propusti nisu opcija jer očekivanja od vas kao zapovjednika su da je brod na vrhunskoj razini i spreman za charter.
Porti su postali kao mali zatvori, Aberbeen Harbour je u centru grada okružen ogradom i zaštitarima. Brodova ispod 3000 GT je sve manje, a sve više brodova od 90+ metara i s preko 20 tisuća konja. Na vezove gdje se vezalo šest brodova, danas se vežu četiri. Manji brodovi rade po portima kao Den Helder i Great Yarmouth jer veći brodovi ne mogu pristati u njih.
U zadnjih par mjeseci cijena barela je pala za 50% što se jako osjeti na Offshore sektoru. Platforme su počele paziti na što i koliko troše. To je dovelo da jedan noviji AHTS za rig move uzima oko 6.000 GBP po danu dok je za isti posao prošlo ljeto uzimao 120.000 GBP. Nedavno smo saznali da dvije velike offhore kompanije zatvaraju urede u Aberdeenu i otpuštaju shore staff, a brodove prebacuju na matične urede. Drastičan pad cijene barela mogu preživjeti samo stabilne tvrtke koje imaju većinu brodova u charterima na duži niz godina uz fiksiranu dnevnu najamninu. Vremena se mijenjaju.
7. Kakva je mogućnost napredovanja?
Napredovanje zavisi o vama samim i o tome kakav ste radnik. Jednako je važno kakav ste u surađivanju s drugima. Ako ste na kompaniji s tri broda i stalnom posadom, naravno da će napredovanje ići sporije.Ja sam u većini slučajeva radio sa Škotima i Englezima i ne triba pričati koliko vi kao Hrvat trebate raditi da bi vas oni prihvatili i kroz godine rada nagrađivali s napredovanjem. Ako ste vrijedni i sposobni uvijek postoji netko tko će to prepoznati i nagraditi.
