JESMO LI SE POMIRILI S EKOCIDOM NERETVE Republika Srpska se hvali rokom zavšetka radova HE Dabar, a mi šutimo
Kontroverzni energetski megaprojekt 'Gornji horizonti' u Republici Srpskoj bit će završen do konca 2017. godine, izvijestila je jučer tamošnja Alternativna televizija. Hoće li evetualna gradnja HE Dabar naštetiti području doline Neretve još nije potpuno jasno. Žitelji Neretve mu se ošto protive. U zaštitu njihovih interesa određene korake poduzeo je župan Nikola Dobroslavić, ali jasan stav Vlade Republike Hrvatske je izostao. Priča je u ovoj godini potpuno zamrla, no ne, čini se, što se tiče naših susjeda.
Na projektu Gornji horizonti u susjednoj BiH radi se punom parom. Proces izvlaštenja je završen, a vlasnicima zemljištima u Bileći i susjednim mjestima isplaćen je novac', javlja Alternativna televizija. Kako se u prilogu navodi krenulo se u izradu glavnog projekta. Do početka iduće godine najzahtijevniji dio projekta, tunel, bit će projektno riješen, a građevinski radovi počet će u drugoj polovini 2014. Projek vrijedan 170 milijuna eura trebao bi biti gotov do kraja 2017. godine.
Zbog bojazni od mogućeg ekocida projektu Gornji horizonti svoje protivljenje nebrojeno puta su iskazali zabrinuti žitelji neretvanskih općina okupljeni u inicijativu 'Spasimo dolinu Neretve'. U Mostaru je u rujnu prošle godine održana javna rasprava na kojoj su zainteresirane strane s bosansko hercegovačke i hrvatske strane zatražile da se projekt zaustavi i preispita.
Sudionici rasprave zaključili su kako će izgradnja Hidroelektrane Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak žitelja tih, sada već, ugroženih područja. Ocjenjuje kako području Neretve prijeti velika ekološka, kulturološka i demografska katastrofa.
Župan Nikola Dobroslavić i njegova zamjenica Marija Vučković u srpnju prošle godine održali su u Opuzenu sastanak s predstavnicima građana.–'Apsolutno smo na liniji zaštite Neretve. Ne smije se dovesti u pitanje dolina Neretve ni opstanak stanovništva', izjavio je tada Dobrosalvić. Najavio je tada kako će u Županiji organizirati sastanak i na njega pozvati predstavnike Hrvatskih voda, nadležnog ministarstva, jedinica lokalne samouprave iz Neretve i predstavnike Incijative.
U Opuzenu je nešto kasnije održan stručni skup 'Gornji horizonti i HE Dubrovnik 2, prijetnja dolini Neretve-istina ili zabluda?' na kojoj su govorili i stručnjaci dr. Ivo Lučić i dr. Mario Šiljeg.
U listopadu prošle godine u Metkoviću je održan petominutni prosvjed, a dva tjedna kasnije i najavljeni radni sastanak u Županiji. Nazočili su mu ravnatelj Uprave za susjedne zemlje i Jugoistočnu Europu Ministarstva vanjskih poslova Davor Vidiš i voditelj Odsjeka za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu Državnog zavoda za zaštitu prirode Neven Trenc. No, sastanku se nisu odazvali iz Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede te Hrvatskih voda. Tada je odaslan zaključak: 'Zaustaviti sve radove na Gornjim Horizontima dok se ne dokaže njihov utjecaj na područje Neretve i Županije!'
Govoreći nedavno na 8. dubrovačkoj konferenciji o održivom razvoju energetike, voda i zaštite okoliša, koja je održana u hotelu Valamar, Dobroslavić se ponovno osvrnuo na projekt Gornji horizonti naglasivši kako posebnu osjetljivost za Županiju ima zaštita Neretvanske doline od utjecaja gradnje hidroelektrana na gornjem toku rijeka Neretve i Trebišnjice u BiH.
Sa strane nadležnog ministarstva nismo čuli mnogo. Osim što je aktualna vlast na početku svog mandata, u vrijeme Radimira Čačića, potpisala sporazum s Republikom Srpskom o zajedničkoj realizaciji dijela tog projekta što je izazvalo žestoku reakciju tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakira Izetbegovića koji je sporazum ocijenio grubim kršenjem Ustava Bosne i Hercegovine.
U prosincu prošle godine ministar Mihael Zmajlović od Bosne i Hercegovine zatražio je dopunu ekološke studije za izgradnju hidroelektrane Dabar. –'Utvrdili smo da nedostaju analize pojedinih sadržaja te da na osnovu postojećeg sadržaja nije moguće donijeti ocjenu da je studija cjelovita i u potpunosti stručno utemeljena', rekao je tada Zmajlović.
Od tada o Gornjim horizontima se ne priča. U tekstu objavljenom na T-portalu u kolovozu ove godine dr. Mario Šiljeg donosi svoj viđenje problema: -'Izrazito složena struktura vlasti u susjednoj državi s birokratskim ustrojem koji čini 260 ministara, zastupnika i izaslanika na svim razinama, onemogućava jači pravni učinak takvog poteza te nalaže puno konkretnije dodatne aktivnosti Republike Hrvatske u zaštiti vlastitih interesa te, na kraju krajeva, i interesa Europske unije kojoj odnedavno pripada.
No, gotovo nikakvih, a kamoli konkrentnih aktivnosti nema. Što se čeka?