Prosvjedi su dodatno potaknuti pozivom Reze Pahlavija, koji živi u Washingtonu, a čijeg je oca svrgnula Islamska revolucija 1979. godine. On je pozvao Irance da "izađu na ulice i, kao ujedinjena fronta, izvikuju svoje zahtjeve", piše Index.

Američka novinska agencija za aktiviste za ljudska prava (HRANA) izvijestila je o najmanje 34 ubijena prosvjednika, među kojima je petero djece te osam pripadnika snaga sigurnosti. Prema njihovim podacima, uhićeno je više od 2270 ljudi.

Organizacija Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Norveškoj navodi da su snage sigurnosti ubile najmanje 45 prosvjednika, uključujući osmero djece. S druge strane, iranske vlasti priznaju smrt šest pripadnika sigurnosnih snaga, dok je BBC potvrdio identitet 22 preminule osobe.

Iranski državni mediji umanjuju razmjere nemira ili ih u potpunosti negiraju, objavljujući snimke praznih ulica. Vlasti su pribjegle i drastičnim mjerama, pa je nadzorna skupina NetBlocks izvijestila o "nacionalnom prekidu interneta" kako bi se omela komunikacija prosvjednika. Situaciju u Iranu pomno prati i međunarodna zajednica.

Tijekom masovnih prosvjeda vlasti su u Iranu uvele su ozbiljna ograničenja komunikacija.

Prema podacima organizacija koje prate mrežni promet, u mnogim dijelovima zemlje prekinute su ili znatno otežane internetske i mobilne veze, uključujući mobilni internet i telefonske usluge.

Cilj mjera, navodi se, jest spriječiti širenje informacija i koordinaciju prosvjednika, dok vlasti zasad nisu izdale službeno objašnjenje o razmjerima i trajanju prekida.

U korijenu prosvjeda, koji su započeli 28. prosinca prosvjedom trgovaca u Teheranu, leži duboka ekonomska kriza. Iranska valuta rijal pala je na rekordno niske razine u odnosu na dolar, a inflacija je skočila na 40 posto. Gospodarstvo je pritisnuto američkim sankcijama, ali i lošim upravljanjem i korupcijom.

Očaj koji je poslao ljude na ulice najbolje opisuju poruke poslane BBC-ju. "Živimo u limbu", rekla je jedna žena iz Teherana. "Osjećam se kao da visim u zraku, bez krila za migraciju niti nade da ovdje ostvarim svoje ciljeve. Život ovdje postao je nepodnošljiv", rekla je.

Aktualni val prosvjeda najrašireniji je od ustanka 2022. godine, potaknutog smrću Mahse Amini, mlade Kurdinje koja je preminula u pritvoru moralne policije. U gušenju tih prosvjeda ubijeno je više od 550 ljudi, a 20.000 ih je pritvoreno.

Ipak, najveći prosvjedi od Islamske revolucije dogodili su se 2009. godine, kada su milijuni Iranaca izašli na ulice nakon spornih predsjedničkih izbora, što je rezultiralo smrću desetaka pristaša oporbe i tisućama uhićenih.

Američki predsjednik Donald Trump ponovio je prijetnju vojnom intervencijom ako iranske vlasti pribjegnu smrtonosnom nasilju. "Dao sam im do znanja da ako počnu ubijati ljude, što obično čine tijekom svojih nereda, a imaju puno nereda, ako to učine, udarit ćemo ih vrlo snažno", izjavio je Trump.

Njegov ministar financija Scott Bessent dodao je da je iransko gospodarstvo "na koljenima" te da je ovo "napet trenutak".